Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) znanstvena je knjižnica namijenjena ponajprije istraživačima iz područja humanističkih i društvenih znanosti, iako je otvorena i svim građanima starijim od 18 godina. Najstarija je organizacijska jedinica HAZU-a koja je nastala i prije same Akademije. Godinom njenog osnutka smatra se 1861. kada je zabilježena prva veća donacija knjiga. Knjižnica je formalno ustrojena kad i Akademija 1867. godine, kad je njeno ustrojavanje odobrila vlast u Beču. Do 1892. Knjižnica je prikupljala i tiskane publikacije knjige i arhivsku građu i rukopise nakon čega je od Knjižnice odvojen Arhiv.

Godine 1949. svečano je otvorena nova i preuređena Knjižnica u prizemlju Palače HAZU (Trg Nikole Šubića Zrinskog 11). Godine 2009. Knjižnica dobiva novu zgradu na Strossmayerovu trgu 14 gdje se i danas nalazi. Knjižnica broji oko 400 000 svezaka časopisa i knjiga. Međutim, HAZU pored ove središnje lokacije ima još drugih zavoda s oko 150-160 tisuća knjiga. Knjižnica ima 15 zaposlenika, dok je godišnji budžet Knjižnice za nabavu knjiga 5 000 kn. Pored toga, Knjižnica koordinira Digitalnom zbirkom HAZU (30 000 kn godišnje) i digitalnim katalogom. Knjižnica kroz Digitalnu zbirku HAZU djeluje kao repozitorij ostalih Akademijinih jedinica. Knjižnica je član Udruženja europskih znanstvenih knjižnica Liber, sudjelovala je u europskom projektu Europeana Cloud (2013. - 2016.), a trenutno koordinira jednogodišnjim projektom Dariah - Okviri suradnje digitalnih infrastruktura u regiji.

Godine 2014. dr. sc. Bojan Marotti, djelatnik Odsjeka za filozofiju znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, u dogovoru s upraviteljicom Knjižnice HAZU Vedranom Juričić, predao je Knjižnici Zbirku Pagvaškog pokreta koja se otad u njoj čuva.