COURAGE

povezivanje zbirki

Zbirka Milovana Đilasa pokriva cjelokupan njegov privatni i javni život kao političara, angažiranoga intelektualca i pisca. Prvi manji dio građe stigao je još za vrijeme Đilasova života, njegovom voljom, u Institut Hoover godine 1980. Drugi dio veće količine građe pristigao je u Institut Hoover 2014. gotovo 20 dvadeset godina nakon Đilasove smrti.

Samostalna izložba Marijana Molnara održana u prostorima Galerije Proširenih Medija (Galerija PM) u Zagrebu. Izložba je bila otvorena od 11. do 15. svibnja 1981., a naziv izložbe je „Opće i posebno“. Na izložbi je predstavljen i dio radova iz ciklusa „Za demokratizaciju umjetnosti“.
Izložba je bila dobro posjećena od strane gradskih kulturnih krugova, a vodeći omladinski časopisi (Polet i Studentski list) objavili su pozitivne recenzije izložbe.  

Samostalna izložba Marijana Molnara održana je u prostorima Galerije Koprivnica u Koprivnici. Izložba je bila otvorena od 20. svibnja do 6. lipnja 1983. godine. Na izložbi je predstavljen i rad iz ciklusa „Za demokratizaciju umjetnosti“ na kojemu autor iznosi načela po kojima bi se trebalo odnositi prema umjetnosti i što od nje očekivati.
Izložba je bila dobro posjećena od koprivničkog kulturnog kruga, a vodeći lokalni (Glas Podravine) i lokalno kulturni mediji (Gesta) objavili su pozitivne recenzije izložbe. 

Temeljem građe iz zbirke Alenke Puhar nastala je knjiga Peticije, pisma i vremena krijumčarenja (Peticije, pisma in tihotapski časi) koju je Puharova 1985. objavila u Mariboru. Knjiga je nastala nakon iskustva njezina sudjelovanja u peticiji za ukidanje smrtne kazne u Jugoslaviji koja je provedena krajem 1983. godine. Tada je skupina građana, među kojima je bila i Alenka Puhar, poslala peticiju na razne adrese, među ostalim i Skupštini Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Peticija nije dala rezultate jer je smrtna kazna ukinuta tek 1989., ali je utrla put novim akcijama civilnoga društva u Sloveniji koji su svoj vrhunac imali u slovenskom proljeću krajem 1980-ih, te slomom komunističkoga režima i uspostavom samostalne Republike Slovenije.

Knjiga je po prvi put objavljena 1985., a imala je dva reizdanja – 2005. i 2009. godine. 

Godine 1987. Blaženka Despot objavljuje monografiju Žensko pitanje i socijalističko samoupravljanje, nastalu nakon dugogodišnjeg bavljenja problematikom ženskih prava i genezom ženskog pitanja u povijesti, a koja se oslikava na društvene odnose u socijalističkoj Jugoslaviji kojima je marksizam dao svoj završni pečat. Upravo ovom knjigom Despot stavlja žensko pitanje u okvire marksizma i socijalističkog samoupravljanja, odnosno teorijskog koncepta „marksistički feminizam“ čiju ulogu vidi u tome da se izbori kako bi veći broj žena radio poslove koji nisu slabo plaćeni i koji iziskuju veću ili visoku kvalifikaciju, odnosno poslove i plaće koje bi im omogućile da se same uzdržavaju.  

U feminističkoj zbirci „Žena i društvo“ nalazi se izlaganje Blaženke Despot naziva Marksistički feminizam, koje čini jedan od ranijih temelja knjige Žensko pitanje i socijalističko samoupravljanje.