COURAGE

povezivanje zbirki

Zbirka je u Hrvatski državni arhiv u Zagrebu pristigla na osnovi službenih preuzimanja od javnih tijela u više navrata tijekom razdoblja 1991. – 2015. Najviše dosjea preuzeto je od Ministarstva unutarnjih poslova RH, a prvo takvo preuzimanje bilo je 1993. godine. Od tog Ministarstva, dosjei na papiru i/ili na mikrofišu, preuzimani su još nekoliko puta tijekom 2001. i 2002. godine.

Zbirka je zaprimljena u Arhivskom sabirnom centru u Vinkovcima 1993. godine i od tada je dostupna javnosti. Do 1. siječnja 2009. taj je Arhivski sabirni centar pripadao Državnom arhivu u Osijeku. Nakon što je Državni arhiv u Vukovaru osnovan 2008., Arhivski sabirni centar u Vinkovcima, a s njim i rečena zbirka, došao je pod njegovu nadležnost. 

Jakša Kušan, hrvatski novinar i publicist koji je od 1955. živio i radio u iseljeništvu,  a od 1959. bio glavnim urednikom lista Nova Hrvatska, a nakon pada komunizma u Hrvatskoj odlučio se vratiti u domovinu. Kako je padom komunizma prestao izlaziti i list Nova Hrvatska, odlučio je u Hrvatsku prenijeti i arhivu lista i svoju osobnu arhivu koje svjedoče o upornoj novinarskoj borbi za informiranjem svjetske javnosti o stvarnom stanju u Hrvatskoj i Jugoslaviji u vrijeme socijalizma. Kako se radilo o ogromnoj količini materijala, odlučio ga je donirati Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (NSK) koja je već ranije pokazala veliki interes. Darovnicom od 18. listopada 1994. godine Kušan je darovao cjelokupnu dokumentaciju, kartoteku i knjižnicu uredništva Nove Hrvatske koja se nalazila u  Londonu, a istodobno je poklonio i dio svoje osobne knjižnice.

Kušan je darovao oko 1 300 knjiga, revija i brošura, svoju pismohranu iz razdoblja 1952. - 1991., kartoteku pretplatnika i čitatelja Nove Hrvatske, kao i dokumentaciju cjelokupnog poslovanja. Pored svih primjeraka Nove Hrvatske koje su posložene u 5 snopova i 222 kutije, darovao je i uredničke rukopise svih brojeva Nove Hrvatske. Tu su i kartoteke novinskih i drugih izrezaka, fotografija i sl., izresci iz stranog tiska. Darovana je kompletna zbirka glavnih publikacija hrvatske emigracije koje su izlazile u razdoblju od 1972. do 1990. (Hrvatska revija, Danica, Zajedničar, Hrvatski glas, Hrvatski tjednik i dr.), kompleti listova Vjesnik (1969. – 1990.), Borba (1969. – 1983.), Službeni list SFRJ (1980. – 1991.), Komunist (1965. – 1967.), Telegram (1961. - 1967.), Glas Koncila (1964. - 1990.). Tu su i nepotpuna godišta listova Danas, Start, Ekonomska politika, NIN i još neki drugi listovi s područja Jugoslavije. Donacija je sadržavala i komplet BBC Summary of World Broadcasts (Eastern Europe) iz godina 1984. i 1985. Ukupna vrijednost donacije procijenjena je na oko 400 000 kuna.

NSK je po građu poslala dva velika kamiona tekstilne tvrtke „Varteks“ koji su se vraćali iz Engleske. Kako vozači kamiona nisu imali iskustva u tim stvarima, nisu znali da su ti kamioni, koji su bili natkriveni samo ceradama, nepodobni za prenošenje takvog tereta (knjiga i dokumenata). Problem je nastao prilikom unosa građe u NSK, čija se nova zgrada tada tek dovršavala. Prilikom istovara i unosa građe u zgradu dogodio se pljusak, te je značajan dio građe uništen.

Neka pisma koja su bila dosta povjerljiva Kušan je čuvao posebno, u svojem privatnom stanu u Londonu. Dio toga je također dao NSK, a dio je ostao kod njega i nalazi se i danas u njegovome stanu u Zagrebu. Tako su nastale dvije zbirke – zbirka Nove Hrvatske u NSK i privatna zbirka Jakše Kušana. Taj dio građe, odnosno svoju privatnu zbirku, Kušan je obećao pokloniti Franjevačkoj gimnaziji u Visokom (BIH).

Matica hrvatska, koja je od svojega osnivanja 1842. čuvala svoje arhivsko gradivo, depozitom ga je 1994. pohranila u Hrvatski državni arhiv (Knjiga depozita 59/1994). Preuzimanjem nesređenoga (neorganiziranog) gradiva 1994. godine, Arhiv se obvezao na njegovo sređivanje, izradu sumarnoga inventara, te izradu analitičkoga inventara za najvrednije dokumente fonda - rukopise. Preuzeto je 136 registratora, 94 arhivske kutije i 2 metra rinfuzne grade (oko 23 d/m tehničkih jedinica, te 2 d/m rinfuzne građe) koje nije imalo nikakvoga pratećeg popisa. Gradivo je sređeno, a inventar objavljen 1998. godine (Bućin 1998). Tako je građa važna za istraživanje povijesti Matice hrvatske, a napose fenomena hrvatskoga proljeća, postala dostupna javnosti.