COURAGE

povezivanje zbirki

Ante Lešaja umirovljeni je redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu. Rođen je 1931. godine u Korčuli. Nakon završenoga studija ekonomije 1958. radi na brodogradilištu u Korčuli na poslovima organizacije i analize poslovanja poduzeća. Godine 1962. prelazi na Ekonomski institut u Zagrebu i posvećuje se problematici proizvodnosti te privrednim reformama u socijalističkim zemljama. Doktorirao je 1965. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu s tezom Utjecaj sredstava ekonomske politike na uvjete privređivanja. Krajem 1972. godine izabran je za izvanrednog profesora političke ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a kao profesor političke ekonomije radio je i na Ekonomskom fakultetu u Mostaru i Fakultetu za defektologiju u Zagrebu. Uz istraživački rad na Ekonomskom institutu i nastavnički rad, redovito je objavljivao u časopisima. Prevodio je radove čeških ekonomista (K. Kouba, Č. Kožušník, Z. Šulc, O. Turek, M. Pick), od kojih su neki objavljeni, a neki korišteni za internu upotrebu na zagrebačkom Ekonomskom institutu. Nakon umirovljenja 1990. godine, volonterski je radio na razvijanju Narodne knjižnice općine Korčula, a događanja oko tamošnjega uništavanja knjižne građe ponukala su ga da fenomen uništavanja knjiga u Hrvatskoj tijekom 1990-ih godina potpunije istraži. Rezultat višegodišnjega rada je studija Knjigocid – Uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih (Zagreb: Profil; SNV, 2012.). Posebno se, tijekom posljednjih dvadeset pet godina, angažirao na prikupljanju građe o časopisu Praxis i Korčulanskoj ljetnoj školi. Najvažniji poticaj za taj rad bilo mu je uvjerenje da su misaona nastojanja i doseg praksisovaca važna intelektualna baština. Zbog toga je 2011. od Hrvatskoga filozofskog društva dobio priznanje za samoprijegoran rad na očuvanju i afirmaciji baštine Korčulanske ljetne škole i časopisa. Priznanje mu je dodijeljeno temeljem odluke Godišnje skupštine Hrvatskoga filozofskog društva. Godine 2014. svoju zbirku donirao je Hrvatskom filozofskom društvu.

Voditeljica Zbirke inozemne Croatice, prevoditeljica i književnica, diplomirana je komparatistica književnosti i španjolskog jezika i književnosti te doktor znanosti – kroatologinja. Od 2004. godine zaposlena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a Zbirku inozemne Croatice vodi od 2007. godine. Kao voditeljica Zbirke, zadužena je za osmišljavanje i provedbu projekata vezanih uz Zbirku. Riječ je o nabavi građe, proučavanju građe, izložbama, predstavljanju Zbirke na raznim manifestacijama te vođenju ciklusa tribina Zbirke inozemne Croatice.

Dopredsjednica je Društva hrvatskih književnika, predsjednica Povjerenstva za književne veze u Društvu književnika. Prevoditeljica je sa španjolskog jezika te promotorica hrvatske književnosti u svijetu, osobito na španjolskom govornom području. Prevela je, napisala i uredila sveukupno pedesetak knjiga.

Pet je godina živjela u Čileu, gdje je radila kao profesorica u Puntarenasu te kasnije u hrvatskoj diplomaciji. Ondje se stvorio njezin interes za znanstveno proučavanje hrvatskog iseljeništva, osobito onog na području Latinske Amerike. Bez obzira što je pet godina živjelau emigraciji, ne smatra se dijelom emigracije, jednako kao što nije bila dio ni kulturne opozicije u Jugoslaviji. Njezina povezanost s kulturnom opozicijom prvenstveno proizlazi iz njezine funkcije voditelja Zbirke inozemne Croatice.

Kulturna opozicija za nju znači „kulturni otpor, pisanje. Ne pisanje pamfleta, nego dokaz da možeš nešto napraviti i da ti ne treba nikakvo odobrenje – nikog [sic].“ Kao aktivni pripadnik kulturne scene, istraživanje kulturne opozicije smatra vrlo bitnim, ponajprije radi nedozvoljavanja da kulturno djelovanje ode u zaborav.

Filip Lukas je rođen 1871. u Kaštel Starom kod Splita. Hrvatski teolog, geograf i povjesničar pohađao je svoje studije u Zadru i Beču na početku 20. stoljeća. Lukas je podučavao u Ekonomsko-komercijalnoj školi u Zagreb kao profesor ekonomske geografije. Prije 1945. smatrao se jednim od vodećih hrvatskih intelektualaca. Bio je predsjednik kulturne ustanove Matica hrvatska od 1928. do 1945., a godine 1945. Lukas je morao emigrirati. Kao bivši predsjednik Matice hrvatske i urednik Hrvatske revije dao je pravo objavljivanja Vinku Nikoliću emigrantske Hrvatske revije. Umro je u Rimu 1958. godine.

Robert LaVigne was an American painter, illustrator and designer. He was associated with the Beat Generation in the 1950s and 1960s. He was also the painter of the portrait of Allen Ginsberg. According to Ginsberg, LaVigne had helped give birth to the Beat Generation, because his roomy art house in San Francisco was the place for gathering wild and unclothed “bohemians.” Like Ginsberg, LaVigne focused on decay and death in his work. According to LaVigne, these themes reflected the angst of the young generation in the Atomic Age, which “gave the lie to permanence.”