Lokacija

• Zagreb Vlaška ulica 12, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• hrvatski
• talijanski

Naziv zbirke 

• Zbirka Živka Kustića

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Zbirka Živka Kustića počela je nastajati u njegovom djetinjstvu kada je već zarana počeo pisati jer se osim novinarstva Kustić intenzivno bavio i književnošću od najmlađih dana. Prema navodima njegove unuke prof. Mihaljević, dio građe zbirke bio je prvotno smješten u novinskoj ustanovi Glasa Koncila, dok je bogata knjižnica do njegove smrti bila u stanu samoga Živka Kustića. Sada se i knjižnica i zbirka nalaze u posjedu unuke mu prof. Mihaljević. Kustić nije skupljao građu s nekim posebnim ciljem, nego je ona nastala na temelju njegova intelektualnoga i novinarskog rada kao njegov radni arhiv. Aktivnosti zbirke tiču se najvećim dijelom religijske tematike, ali i pitanja vezanih uz hrvatsko nacionalno pitanje u vrijeme jugoslavenskoga socijalizma. Neki njegovi tekstovi iz ostavštine bili su zabranjeni od strane komunističkih vlasti. Zbirka trenutno nije sustavno sređena, nego je u fazi nastajanja, stoga nije ni dostupna široj javnosti.

  Kao grkokatolički svećenik, urednik i novinar najvažnijega katoličkog lista u socijalističkoj Hrvatskoj i Jugoslaviji, Kustić je sa svojom ostavštinom bio važna opozicijska figura iz katoličkih krugova. Njegova uloga oko pokretanja Glasa Koncila i kasnije njegova uređivanja od 1972. do 1991. bila je prvorazredna, a taj je list bio praktički jedina ozbiljna alternativa režimskom tisku u čitavoj Jugoslaviji što pokazuju i brojke njegove naklade koja je krajem 1960-ih i 1970-ih bila između 150 i 200 tisuća primjeraka. S napomenom da se Glas Koncila nije smio prodavati putem mreže kioska i redovne distribucije kao druge novine jer je to bilo strogo zabranjeno od strane vlasti. (Mikić, 2016: 49-59) Kustić je nastojao s prvim urednikom Vladimirom Pavlinićem oko toga da Glas Koncila ne bude samo list vjerske tematike, nego je urednički plan obojice išao za tim da se uđe u komentiranje i analizu društveno-političkih događanja što je osobito smetalo socijalistički režim jer se time narušavao njegov monopol na tumačenju tzv. „socijalističke zbilje“. Kustićeve članke i sam list pratili su i nekatolici i ateisti diljem Hrvatske i drugih jugoslavenskih republika jer se u njemu moglo naći drugačije i opozicijsko mišljenje u kontekstu dominacije socijalističke propagande državnih medija. Stalne Kustićeve aluzije koje je u svojim tekstovima ostavljao da ne postoji sloboda vjere, sloboda misli i sloboda tiska u socijalističkoj Jugoslaviji, posebno je uznemirivala režim. U tom smislu, naglašavao je da se vjera ne može propovijedati samo unutar crkvenih ustanova i živjeti u čistoj privatnosti, nego da mora dobiti pravo javnosti zbog čega je izazivao negodovanje režima koji je smatrao da je u socijalističkom društvu religija prevladana stvarnost. (Mikić, 2016: 226-232)

  S druge strane, težnja da Kustić i krug oko Glasa Koncila istaknu pozitivne vrijednosti patriotizma nailazile su na osudu režima koji je držao da je to propaganda hrvatskoga nacionalizma, izraz nacionalne netolerancije te ugrožavanje bratstva i jedinstva, ideološkoga konsenzusa na kojem je počivala jugoslavenska država pod vodstvom Komunističke partije. Stoga je poradi takvoga tipa novinarskoga pisanja Kustić bio izveden pred sud godine 1972., a sudska odluka je stigla tek 1975. kada je dobio dvije godine uvjetne kazne i godinu dana zabrane javnoga pisanja u Glasu Koncila. Sporan je bio njegov članak s puta po autonomnoj pokrajini Vojvodini u kasnu zimu 1972. godine kada je pisao o tamošnjim Hrvatima kao iseljenicima, kao da su u drugoj zemlji i što je istakao da su metropolije Zagreb, Split, Sarajevo, Rijeka „hrvatske metropolije“, što je dovodilo, prema režimskom tumačenju, do relativiziranja republičkih granica između SR Hrvatske i SR Bosne i Hercegovine. Kustić je radi toga optužen za „nacionalističku propagandu“, a pokretač postupka protiv njega je bila Državna komisija za vjerska pitanja koja je onda obavijestila sudska tijela, odnosno Okružni sud u Zagrebu da se protiv njega pokrene postupak. (Mikić, 2016: 450-454)

Opis sadržaja

• Kako još nije detaljno popisana i organizirana, o zbirci saznajemo samo najopćenitije informacije o njezinom sadržaju. Prema kazivanjima prof. Mihaljević, u ostavštini Živka Kustića nalaze se njegovi osobni dnevnici iz njegova duhovnoga i javnoga života. Osim toga, ona posjeduje i rukopise u formi priprema za njegove propovijedi i novinske članke. Kustić je komunicirao s mnogim osobama iz crkvenoga i društvenog života iz čega su nastale i brojne korespondencije. Tu su i osobne i obiteljske fotografije te tridesetak sanduka raznih knjiga, brošura i publikacija teološke, književne i povijesne tematike. Zbirka je sačuvana u papirnatom formatu te nije digitalizirana. Zastupljeni jezici zbirke su u prvom redu hrvatski jezik, ali i talijanski jezik s kojim se Kustić jako dobro služio. Ukupno gledano, zbirka je izvor za život opozicijskoga novinara, svećenika te katoličkoga intelektualca za vrijeme socijalističkoga društvenog sustava u Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Sadržaj

• fotografije: 100-499
• publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 1000-
• rukopisi (osobni dokumenti, dnevnici, bilješke, pisma, skice itd.): 1000-

Imatelji  

• Mihaljević, Lucija

Vlasnici 

• Kustić, Živko
• Mihaljević, Lucija

Dionici u zbirci 

• Mihaljević, Lucija

Zemljopisni  opseg zbirke

• međunarodni

Teme

• vjerski aktivizam

Osnivači

• Kustić, Živko

Datum osnivanja

• 1940

Mjesto osnivanja

• Split, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Kustić, Živko

Sakupljači

• Kustić, Živko

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Donacija zbirke Živka Kustića Luciji Mihaljević. 2014.

Reprezentativni primjerci

• Kustić, Živko. Don Jurina pisma, 2009. Knjiga.
• Kustić, Živko. Zaljubljeni robovi, 1973. Knjiga.

Vrsta  pristupa

• zatvoreno za javnost

Publikacije o zbirci

• 1. Kustić, Živko. Bog za odrasle: suvremena informacija o kršćanstvu, Zagreb: Glas Koncila, 1997.

  2. Kustić, Živko. Dječak u prozoru: pripovijesti o Denisu, Zagreb: Nadbiskupski Duhovni stol, 1971.

  3. Kustić, Živko. Dobrovoljac bunkera gladi, Zagreb : C. Tomić, 1968.

  4. Kustić, Živko. Don Jurina pisma, Zagreb: Alfa, 2009.

  5. Kustić, Živko. Evanđelje po Mariji, Zagreb: Nadbiskupski duhovni stol - Glas Koncila, 1988.

  6. Kustić, Živko. Hoćeš li se krstiti?, Zagreb: Nadbiskupski duhovni stol - Glas koncila, 1978.

  7. Kustić, Živko. Kako Crkva služi hrvatskom narodu, Zagreb: Ž. Kustić, 1990.

  8. Kustić, Živko. Mali ključ povijesti crkve u Hrvata, Zagreb: Nadbiskupski duhovni stol - Glas Koncila, 1978. 

Autor ove stranice

• Kljaić, Stipe

Bibliografija

Kustić, Živko. Don Jurina pisma [Rev. Jure's letters]. Zagreb: Alfa, 2009.

Kustić, Živko. “Sedamnaest stoljeća svetog prkosa ”, Glas Koncila, 22 October 1972, 1.

Kustić, Živko. Zaljubljeni robovi [Slaves in love]. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1973.

Lončarević, Vladimir. “Hrvatska katolička književnost” [Croatian Catholic literature (1945-1990)], Kroatologija, 8 (2017), no. 1-2: 1-28.

Mikić, Anto. "Crkveno i društveno značenje Glasa Koncila od 1963. do 1972. [The ecclesiastical and social meaning of Glas Koncila from 1963 to 1972]." Ph.D. diss., University of Zagreb, 2016.

Mihaljević, Lucija, interview by Kljaić, Stipe , June 14, 2018. COURAGE Registry Oral History Collection