Kompetencije:
Kroz sadržaj i aktivnosti đaci će moći
Znanje
- shvatiti različite tipove samizdata
- shvatiti različitost građanskog otpora, lokalnih okolnosti i razdobalja
- shvatiti odnos između građanskog otpora i komunističke ideologije
- spoznati različite strategije građanskog otpora prema komunističkoj ideologiji
- shvatiti zašto je bilo važno djelovati protiv cenzure u različitim razdobljima i zemljama
Stavovi
- biti otvoren prema kompleksnoj analizi građanske opozicije i strategijama režima na polju cenzure
- razmišljati o temeljnim idejama građanskog otpora protiv cenzure
- cijeniti primjere samizdata
- cijeniti primjere građanskog otpora
Vještine
- prepoznati temelje građanskog otpora
- shvatiti koncept i tipove samizdata
- shvatiti odnos između moći režima i samizdata
- prepoznati glavne faze razdoblja 1945. – 1990. i povezati ih s fenomenom samizdata
- shvatiti specifičnost stvaranja i distribucije samizdata
- prepoznati kompleksna obilježja otpora i oportunizma
- produbiti znanje o povijesti vlastite zemlje
autor Károly Kiss
Građanska hrabrost: Samizdat kao sredstvo i oblik građanskog otpora u doba socijalizma
Vrijeme i prostor, definicija
Ovaj nastavni plan i program bavi se samizdat publikacijama i njihovim utjecajem u zemljama koje su bile pod vlašću komunističkih režima (Sovjetskog Saveza i zemalja središnje i istočne Europe) od kraja Drugog svjetskog rata do kraja 1980-ih. Samizdat definiramo kao politička i umjetnička literarna djela objavljena izbjegavanjem cenzure i unatoč represiji policije i vlasti. Samizdat je nastao kao posljedica cenzure, a najčešće se radilo o publikaciji koju je izdavao sam pisac nepotpisano. Samizdati se najmasovnije javljaju u bivšem Sovjetskom Savezu, ranih 1960-ih godina. Termin samizdat je prvi koristio ruski pjesnik Nicholas Glazkov, povezujući ruske riječi: „samo“ i „izdavanje“. Ako su tekstovi i publikacije pak bile „krijumčarene“ u inozemstvo, govorimo se o „tamizdatu“.
Komunikacijski cilj jednostranačke države: postizanje potpune kontrole nad ideološko-kulturnom sferom i medijima.
U ovom razdoblju, među zemljama istočne Europe, težnja za totalnim utjecajem jednostranačke države bila je jasno vidljiva u gotovo svim segmentima ljudskog života, pa tako i u intelektualnom svijetu. Od Poljske do DDR-a, od Mađarske do Bugarske, novim kulturnim djelima i idejama iz inozemstva moglo se pristupiti samo preko kontroliranih kanala. Partijsko-državna televizija i radio, državno dirigirani tisak i izdavaštvo, kao i cenzura, rezultirali su autocenzurom: uporabom jezika i formulacija koje su bile u skladu s državnom ideologijom. Službeni komunikacijski kanali podrazumijevali su mekanu ili tvrdu propagandu usmjerenu na određenu ciljnu skupinu. Vodeće urednike imenovala je vladajuća partija, čime je držala kontrolu nad kulturnim i duhovnim životom u tim državama. Ovi su procesi obrađeni su u drugom COURAGE kurikulumu, koji opisuju fenomene cenzure i autocenzure.[1]
[1] Prvi zadatak: prikupi informacije među svojom obitelji, poznanicima, roditeljima, bakama i djedovima o tome što su gledali, čitali, slušali, kojim su kulturnim događajima prisustvovali u vrijeme komunizma. Ako obavljate zadatak u razredu ili kao izvanškolsku aktivnost, proučite kulturnu mrežu koja je odredila živote ovih generacija.
Autori samizdata i dimenzije izbora slobode
Izdavači samizdata pružali su priliku za prenošenje demokratskih političkih vrijednosti i intelektualna postignuća, kao i za alternativne kulturne obrasce izvan prostora kojeg je kontrolirala stranačka država. Pravo na slobodu mišljenja i raspravu smatrali su bitnim. Samizdat<a href%3