Lokacija

• Zagreb Avenija Dubrovnik 17, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• hrvatski

Mrežna stranica

• http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23185

Naziv zbirke 

• Zbirka Homage to Josip Broz Tito u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Četiri fotografije koje prikazuju četiri performansa hrvatskoga konceptualnog umjetnika Tomislava Gotovca, objedinjene pod nazivom „Homage to Josip Broz Tito“, nalaze se u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Tomislav Gotovac je 1980. i 1981. godine kroz četiri performansa – „Čitanje novina“, „Slušanje radija“, „Gledanje televizije“ i „Telefoniranje“, izvedene u javnim prostorima – Galerija Nova (Zagreb), Vjesnikova knjižara (Zagreb) i Galerija SKC (Beograd), na subverzivan način ukazao na sveopću društvenu psihozu i medijsko iščekivanje vijesti o smrti predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.

  Muzej suvremene umjetnosti je fotografije otkupio 1991. godine, a sam Tomislav Gotovac će odrediti da ih se urami u okvire četiriju različitih boja - tri su boje zastave (crvena, bijela, plava), a četvrta je crna boja - boja žalosti (žalost za Titom), te će ih objediniti pod nazivom „Homage to Josip Broz Tito“. Gotovac na svijet gleda iz perspektive filma i sve doživljava kao film, a prema riječima povjesničara umjetnosti Darka Šimičića i Gotovčeve udovice Zore Cazi-Gotovac, umjetnik ljudima dodjeljuje uloge glumaca, scenarista ili redatelja. Stoga Gotovac ne odabire riječ homage slučajno, on time uistinu odaje počast Titu – državniku kojega je smatrao jednim od najboljih „režisera“ u povijesti, osobu koja je svojom „režijom“ uvelike utjecala na povijest druge polovice 20. stoljeća. Godina 1991. se smatra godinom osnutka ad hoc zbirke „Homage to Josip Broz Tito“. Zbirka je bila predstavljana javnosti na samostalnoj retrospektivnoj izložbi „Speaking of pictures“ 2003. godine u Muzeju, a kao primjer kulture neslaganja izdvojit će je kustos Tihomir Milovac. 

  Tomislav Gotovac u performansima koristi medije masovne komunikacije – novine, radio, televiziju i telefon, dok istovremeno sebe stavlja u pasivnu ulogu njihova korisnika, a publiku i socijalističke vlasti ostavlja u stanju zbunjenosti jer ne znaju o čemu je riječ u njegovim nastupima. Autor u svome radu „Homage to Josip Broz Tito“ poziva na razmišljanje i propitivanje stvarnosti u kojoj se živi, ali on ne daje kritiku vlasti. Zato se i služi subverzivnom metodom, u kojoj umjetnik ostaje nedorečen, kako bi ukazao na sveopću društvenu psihozu koja je u vrijeme praćenja zdravstvenog stanja Josipa Broza Tita i iščekivanja njegove smrti zahvatila jugoslavensko društvo i preuzela primat u javnim masovnim medijima (novine – tisak, radio – zvuk, televizija – slika) i medijima komunikacije (telefon), kao i na samo djelovanje medija u Jugoslaviji koji se koriste kao ideološki aparat. Prema svjedočenju Tihomira Milovca, publika i vlasti u početku nisu znale o čemu se radi u performansima, međutim, nakon nekog se vremena ustanovila prava narav performansa. Iako je, po mišljenju Milovca, Gotovac jedan od naših najradikalnijih umjetnika, autor se ipak nije usudio do kraja kritizirati jugoslavenske vlasti te stoga koristi subverzivnu strategiju. Važno je istaknuti kako je Gotovac po svojoj prirodi anarhist, što naglašava i gospođa Cazi-Gotovac, koji je cijeloga života ukazivao na društvene deformacije i pozivao na razmišljanje, te uvijek bio kontra, u tome trenutku uvriježenih razmišljanja. Potvrdu rečenome daje 1991. kada upravo ovim radom odaje počast Josipu Brozu Titu, odnosno odaje počast komunistu nakon pada komunističkog režima.

  Iako se Gotovac divio Titu kao jednome od najboljih režisera u povijesti, nije ostao slijep na negativnosti u jugoslavenskome društvu, te upravo kroz rad „Homage to Tito“ ukazuje na propagandni karakter i sveopću psihozu jugoslavenskog amedijskog prostora time iskazavši svoje neslaganje s nametnutim društvenim odrednicama. To je razlog odabira njegova performansa kao studiju slučaja kulture neslaganja u COURAGE registru.

  Jugoslavenske vlasti nisu reagirale na performanse, niti u trenutku njihova izvođenja niti naknadno kada se saznala njihova narav. U trenutku izvođenja prvih performansa nisu ni znali o čemu se radi, a kasnije vjerojatno nisu smatrali performanse dovoljno utjecajnima da bi ih zabranjivali ili kažnjavali.

Opis sadržaja

• Ad hoc zbirka „Homage to Josip Broz Tito“ u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu sadrži četiri fotografije četiriju performansa konceptualnog umjetnika Tomislava Gotovca. Radi se o fotografijama veličine 83 x 90 cm, uramljenima u okvire za slike crvene, bijele, plave i crne boje. Fotografije su snimili Milisav Mio Vesović i Ognjen Beban.  

Sadržaj

• fotografije: 0-9

Imatelji  

• Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

Vlasnici 

• Gotovac, Tomislav
• The City of Zagreb

Dionici u zbirci 

• Milovac, Tihomir

Zemljopisni  opseg zbirke

• međunarodni

Teme

• alternativni životni stilovi i otpor u svakodnevnici
• kazalište i izvedbene umjetnosti
• vizualne umjetnosti

Osnivači

• Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

Datum osnivanja

• 1991

Mjesto osnivanja

• Zagreb Katarinin trg, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Gotovac, Tomislav

Sakupljači

• Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

Podupiratelji

• The City of Zagreb

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Izložba: Tomislav Gotovac: Speaking of pictures u Muzeju suvremene umjetnosti, Zagreb, 2003.
• Izložba: Retrospektiva u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2017.

Reprezentativni primjerci

• Gotovac, Tomislav. Gledanje televizije, 1980. Performans
• Gotovac, Tomislav. Slušanje radija, 1980. Performans
• Gotovac, Tomislav. Telefoniranje, 1981. Performans
• Gotovac, Tomislav. Čitanje novina, 1980. Performans

Vrsta  pristupa

• potpuno otvoren za javnost

Publikacije o zbirci

• Gattin, Marija, Vinterhalter, Jadranka (ed.). 2003. Tomislav Gotovac: Speaking of pictures: djela iz fundusa MSU-a, Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti

Autor ove stranice

• Bencetić, Lidija

Bibliografija

1) Conversation with Zora Cazi-Gotovac and Darko Šimičić, January 9, 2018, Tomislav Gotovac Institute, Krajiška 29, Zagreb

2) Domljan, Žarko (ed). 1995. "Tomislav Gotovac." In Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 307. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža

3) Gotovac, Tomislav. 2006. Antonio Gotovac Lauer: Čelična mreža = Steel net. Zagreb: Moderna galerija - Studio "Josip Račić"

4) Ilić, Aleksandar Battista, Nenadić Diana (ed). 2003. Tomislav Gotovac, monografija, Zagreb: Hrvatski filmski savez - Muzej suvremene umjetnosti

5) Lendvaj, Ana. "Čitanje novina." Večernji list (Zagreb), February 12, 1980, 22.

6) Lendvaj, Ana. "Gledanje televizije." Večernji list (Zagreb), June 7/8, 1980, 46.

7) Lendvaj, Ana. "Slušanje radija." Večernji list (Zagreb), March 1, 1980, 22.

8) Marjanić, Suzana. "Živa slika, skulptura: ležanje kao živa mrtvost ili mrtva živost - oksimoron slike i skulpture." Kazalište 17, no. 59/60 (2014), 40-55. 

9) Šijan, Slobodan. 2012. KINO TOM: Antonio G. Lauer ili Tomislav Gotovac između Zagreba i Beograda, Zagreb – Beograd: Hrvatski filmski savez - Muzej savremene umetnosti 

Milovac, Tihomir , interview by Bencetić, Lidija , March 09, 2017. COURAGE Registry Oral History Collection