Lokacija

• Zagreb Ulica Nikole Tomašića, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• hrvatski

Mrežna stranica

• http://anti-muzej.com/no-art

Naziv zbirke 

• No Art zbirka

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Kao sastavnica Anti- muzeja, No Art zbirka nastaje kao svjedočanstvo pojave kontrakulture i konceptualne umjetnosti mladih krajem šezdesetih i u sedamdesetim godinama. U naznačenom razdoblju razvija se niz paralelnih pojava društvenog kriticizma (filozofija, film i dr.) te subverzivnog djelovanja različitih frakcija alternativne ljevice unutar koje djeluje i Vladimir Dodig Trokut. Zbirka sadrži i predmete koji izlaze iz naznačenih vremenskih okvira, a koji svjedoče o dinamici i kontinuitetu razvoja alternativne umjetnosti. Nastanak i geneza No Art zbirke mora se stoga promatrati u širem kontekstu razvoja koncepta Anti-muzeja. Veći dio zbirki Vladimira Dodiga Trokuta nastaje sredinom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Anti-muzej sadrži mnoštvo predmeta, od vrijednih umjetnina do uporabnih predmeta svakodnevne primjene. Prema stavovima Vladimira Dodiga Trokuta razlika u vrijednosti jednog Picassa ili Matissa i Mikeyja Mousea ili bilo kojeg drugog predmeta iz svakodnevne trivijalne upotrebe ne postoji. To je ujedno i osnovno načelo njegovog Anti-muzeja.

  Zbirke Vladimira Dodiga Trokuta od stručne su i kulturne javnosti ocijenjene kao rijetke i vrijedne kolekcionarske aktivnosti kojima je stvoren fundus predmeta koji nisu prikazani niti u jednoj od postojećih muzejskih ustanova, a pomoću kojih se može bolje razumjeti položaj umjetnosti i kulturna opozicija u socijalističkom razdoblju.

  No Art zbirka svjedoči o umjetničkom djelovanju koje se kosilo s konvencijama soc-realističkih društvenih okvira. Službena politika komunističkih vlasti imala je općenito ambivalentan odnos naspram alternativne umjetnosti; s jedne je strane vlast tolerirala pojavu umjetničke alternative, dok ju je s druge strane povremeno osuđuje, pa i zabranjuje. Alternativna umjetnost o kojoj svjedoči No Art zbirka razvija se u interakciji s razvojem društvenog kriticizma prisutnog u djelovanju uglednih filozofa lijeve orijentacije −- okupljenih oko zagrebačkog filozofskog časopisa Praxis te uz podršku istaknutih intelektualaca, umjetnika  i političara. Sam Vladimir Dodig Trokut pripadao je frakciji Crveni Peristil (koja nastaje početkom 1968. godine; naziv frakcije povezan je s akcijom „Crveni Peristil“ – kromatskim oblikovanjem javne površine, dijela Dioklecijanove palače u Splitu ). Članovi frakcije Crveni Peristil svrstavali su se u humaniste, nihiliste, anarholiberale, disidente i partijske otpadnike; njihov kritički odnos prema vlasti i društvu u cjelini bio je pod utjecajem dijalektike oslobođenja i teologije slobode te nosi jasno prepoznatljiva obilježja kulturne i političke opozicije.

  Vladimir Dodig Trokut već godinama pokušava svoju golemu zbirku, koja je od 1981. godine i službeno registrirana kao spomenik kulture, smjestiti u odgovarajući i jedinstven prostor. Njegova vizija je smještanje Anti-muzeja u napušteni industrijski prostor od nekoliko stotina četvornih metara. Taj bi prostor trebao, u skladu s muzeološkim načelima Vladimira Dodiga Trokuta, postati „dinamičan muzej, muzej stalne promjene“, a ne samo prostor za izlaganje predmeta.

  Za pomoć se prvenstveno obratio Gradu Zagrebu. Ponudio je da pod određenim uvjetima svoju zbirku Anti-muzeja preda na upravljanje Gradu. Zbirka je devedesetih bila smještena u neprikladnim i vlažnim prostorima što nije u skladu sa zakonima o zaštiti muzejske građe. Od 1995. godine Zagreb se obvezao sanirati prostore koji služe za skladištenje zbirke, no sve što su napravili postavljanje je protupožarnih i protuprovalnih vrata na samo jednoj lokaciji. Zbirka je i dalje dislocirana, u raznim podrumima, spakirana u kutije.

  U zadnje 22 godine Trokutova je zbirka 26 puta devastirana ili pokradena, pri čemu je izgubio desetak kompletnih muzeja. Nakon Izidora Kršnjavog, Josipa Jurja Strossmayera i Ante Topića Mimare, Trokut je četvrti Hrvat u povijesti koji je svoju zbirku poklonio hrvatskom narodu.

  Anti-muzej, u čijem se sklopu nalazi i No Art zbirka, odnedavno ima i svoj internetski arhiv čija je autorica dizajnerica Sanja Kuzmanović. Koordinatorica muzeja je akademska slikarica Branka Prša. Konačan cilj Anti-muzeja kao internetskog arhiva jest poticaj za prezentiranje zbirke široj javnosti i potencijalnim donatorima u svrhu njenog materijalnog očuvanja.

Opis sadržaja

• Deset artefakata No Art zbirke Vladimira Dodiga Trokuta predstavljaju autentičan izraz kontrakulture  mladih, koja se oblikuje u osebujnim društvenim okolnostima jugoslavenskog socijalizma, pod snažnim utjecajem zapadnih trendova krajem šezdesetih godina. Kao koncept zasnovan na avangardnom umjetničkom izričaju izrazite simbolike i snažnih kritičkih poruka, No Art predstavlja radikalan otklon od socrealističkog sustava vrijednosti i otvoren kritički odnos radikalne ljevice prema birokratiziranim kanonima komunističkih vlasti. 

Sadržaj

• fotografije: 0-9
• ostala umjetnička djela (koja se ne mogu svrstati u druge kategorije filtra kao što su slike, skulpture, grafike, itd.): 0-9
• skulpture: 0-9
• slike: 0-9

Imatelji  

• Dodig Trokut, Vladimir

Vlasnici 

• Dodig Trokut, Vladimir

Zemljopisni  opseg zbirke

• međunarodni

Teme

• avangarda, neoavangarda
• omladinska kultura
• popularna kultura
• underground kultura (općenito)

Osnivači

• Dodig Trokut, Vladimir

Datum osnivanja

• 1974

Mjesto osnivanja

• Split, Croatia
  Pokaži na karti
• Zagreb Ilica 17, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Bebić, Toma
• Dodig Trokut, Vladimir
• Popović, Koča

Sakupljači

• Dodig Trokut, Vladimir

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Event (general): Lifetime Achievement Award, 2013
• Event (general): Creating of Web Pages, 2016

Reprezentativni primjerci

• Bebić, Toma. George Orwell 1984, 1968/69. Loptica
• Dodig Trokut, Vladimir. Red Corps, 1968. Sculpture
• Popović, Koča. Metal cross, 1938. Painting

Vrsta  pristupa

• posjete po dogovoru

Publikacije o zbirci

• 1) Dodig Trokut, Vladimir. Antimuzej. Zagreb: ˝Grafi-Kon˝, 1981.

  2) Dodig Trokut, Vladimir. Vladimir Dodig Trokut: crteži (1967 – 76). Zagreb: HDLU, 1985.

  3) Dodig Trokut, Vladimir. E camera. Zagreb: Fundacija Antimuzej V.D.T. - Moderna galerija Zagreb, 1995.

  4) Dodig Trokut, Vladimir. Prodavaonica cimetne boje Brune Schulza. Zagreb: Fundacija Antimuzej V.D.T. - Moderna galerija, 1995.

  5) Dodig Trokut, Vladimir. Autoportret V.D.T-a za 365 dana. Zagreb: Fundacija Antimuzej V.D.T. - Moderna galerija, 1995.

  6) Dodig Trokut, Vladimir. 8 glava. Zagreb: Fundacija Antimuzej V.D.T. - Moderna galerija Zagreb, 1995.

  7) Dodig Trokut, Vladimir. Anti-muzej i prodavaonica cimetne boje. Zagreb: Fundacija Antimuzej V.D.T. - Moderna galerija, 1997.

  8) Dodig Trokut, Vladimir. Kataški dug. Zagreb: Fundacija Antimuzej V.D.T. - Moderna galerija Zagreb, 1998. 

  9) Dodig Trokut, Vladimir. Viva la muerte. Zagreb: Fundacija Antimuzej V.D.T., 2000.  

  10) Dodig Trokut, Vladimir. Alfa i omega. Zagreb: Fundacija Antimuzej V.D.T., 2000. 

  11) Dodig Trokut, Vladimir. Anti-muzej i prodavaonica cimetne boje. Zagreb: Fundacija Antimuzej V.D.T. – HDLU Zagreb, MMSU Rijeka, 2002. 

  12) Dodig Trokut, Vladimir, Darko Schneider, Željko Ivanek. Joseph Beuys, John Cage, V.D.T. Zagreb: Anti muzej - Muzej opsesija, 2013. 

Bibliografija

Dodig Trokut, Vladimir , interview by Bing, Albert , December 22, 2016. COURAGE Registry Oral History Collection