Lokacija

Zagreb, Croatia
Pokaži na karti

Jezici

hrvatski

Naziv zbirke

Ivan Aralica - "Razgovori, nagrade, slučajevi"

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

Zbirka novinskih izrezaka nastala je kad je romanopisac Ivan Aralica kao potpredsjednik Županijskoga doma Hrvatskoga sabora (1993. ̶ 2000.) dao kopirati članke koje je skupljao o sebi iz tiskovina u razdoblju od 1985. do ranih 2000-ih i dao ih svojoj tajnici da ih uredi. Zbirka članaka, koja sadržava i pisma i piščeve nadopune, tj. komentare koji dodatno kontekstualiziraju medijske objave, pomno je uređena i sadržajno organizirana u registratoru pod naslovom Razgovori, nagrade, slučajevi. Građa se može smatrati povijesnom dokumentacijom za neku buduću piščevu biografiju koju bi trebao napisati piščev sin Tomislav Aralica.

Iz cjelokupne je zbirke kao ad-hoc zbirka izdvojen medijski materijal koji opširno govori o dvama slučajevima javnih pokušaja osporavanja piščevih djela na ideološko-političkoj bazi od strane pripadnika SUBNOR-a u razdoblju druge polovice 80-ih godina. Radi se o dva tzv. „slučaja“ koje je sam pisac nazvao Nagrada „Goran“ i „slučaj“ uz nju vezan (1985.) te „Slučaj“ vezan uz scenarij i film „Život sa stricem“ rađen po romanu „Okvir za mržnju“ (1986.). Iz tog vremena u zbirci još postoje izresci o Nagradi „Miroslav Krleža“ i „Slučaj“ vezan uz nju (1986.) te „Slučaj“ vezan uz roman „Tajna sarmatskog orla“ (1989.). Važno je napomenuti da je pisac pažljivo pratio napise o sebi u suvremenom tisku i izrezivao ih, sakupljao i dijelio još u doba njihova izlaženja, što je vidljivo iz njegove privatne korespondencije s izdavačem i urednikom Zlatkom Crnkovićem koji ga je otkrio i objavljivao njegove romane u vrlo popularnoj Hit biblioteci izdavačke kuće „Znanje“ (Aralica i Crnković, 1998.).

Prvi je slučaj nastao kada je 9. lipnja 1985. međurepublički žiri Vjesnikove književne nagrade Ivan Goran Kovačić odlučio uglednu nagradu za 1984. dodijeliti Ivanu Aralici za roman Duše robova koji je pripovijedao priču iz vremena mletačko-turskih ratova s početka 18. stoljeća o prijateljstvu dvojice pučana, kršćana i muslimana koji izgrađuju svoj odnos usprkos vjersko-civilizacijskim razlikama. To je bila priča koja je željela prikazati težnju da se na individualnoj razini uspostavi ljudska solidarnost mimo svake religije i ideologije. Prema Aralici, književnost je imala zadaću širiti prostore humanizma, u čemu je vidio svoju povezanost s Ivanom Goranom Kovačićem, lijevim pjesnikom i ikonom NOB-a po kome je nagrada i dobila ime. Međutim, zbog te činjenice uskoro je i počela hajka na pisca koju je inicirao zadarski SUBNOR (Vučenović, 1985.). Materijal pokazuje nastojanja njihovih veterana da izvrše pritisak putem javnog mnijenja na članove žirija zbog Araličinog djelovanja u sklopu „nacionalističko-šovinističkoga“, a time i „kontra-revolucionarnoga“ hrvatskoga proljeća.

Izresci o drugom slučaju odnose se na osporavanje scenarija za film Život sa stricem koji je Aralica radio s režiserom Krstom Papićem. Njemu se za filmsko prikazivanje svidjela fabula romana Okvir za mržnju na kojem je Aralica radio tijekom 1986. i koji je govorio o represiji organa tadašnjih komunističkih vlasti nad slobodoumnim polaznikom učiteljske škole u Kninu od 1949. do 1951. Sredstva za snimanje filma Papić je morao izboriti pred filmskim Savjetom kuće „Jadran filma“, čemu se između svih članova oštro suprotstavio jedino predstavnik SUBNOR-a Hrvatske i novinar RTV-a Zagreb Ante Kesić. Kesićeve optužbe opet su išle u smjeru ideološkog intervencionizma u književnom stvaralaštvu jer je predbačeno da se u Savjetu pridržavaju estetskih, dramaturških i umjetničkih kriterija, ali da su iz vrednovanja izbačeni društveno-politički kriteriji i kriteriji povijesne istine. SUBNOR, koji se smatrao kvalificiranim procjenjivati „idejno-političke strane [umjetničkih] djela“ (Danas, 23. prosinca 1986.) ostao je tako i po drugi put neuspješan u svojim nastojanjima, s obzirom na to da su kasnih 1980-ih mnogi tabui bili prekinuti kao posljedica Titove smrti 1980. Tako je i SUBNOR izgubio mnogo od svoga prijašnjeg utjecaja.

Ove dvije javne polemike mogu se interpretirati kao primjeri pokušaja cenzuriranja državno potpomognutoga umjetničkoga stvaralaštva putem pritiska na javno mnijenje. S obzirom na to da cenzura nije postojala u administrativnom smislu, u praksi se ona vršila preko lojalnih predstavnika partijskih i para-partijskih organizacija, kao što je to bio SUBNOR koji je u tom razdoblju, između ostaloga, bio glavni čuvar sjećanja na NOB i ulogu Partije na čelu s Josipom Brozom Titom. Građa u zbirci važna je za povijest kulture neslaganja u umjetničkoj (književnost i film) sferi na nacionalnoj razini, a zbirka je prema dogovoru potpuno otvorena za istraživanje.

Opis sadržaja

O slučaju nagrade Ivan Goran Kovačić prikupljeno je oko 35 većinom autorskih članaka iz 13 hrvatskih, srpskih i crnogorskih listova, tj. novina, časopisa i revija (Večernji list, Vjesnik, Novi list, Narodni list, Slobodna Dalmacija, Politika, Nedjeljna Dalmacija, Danas, Pobjeda, Novosti, Politika ekspres, Osmica, Oko). Za slučaj Života sa stricem prikupljeno oko 40 članaka (Vjesnik, The Politics Express, The Free Dalmatia, The Today, Nedjeljna Dalmacija, Večernje novosti, Polet, Duga, Nin, 1 neobjavljeno piščevo očitovanje vezano za scenarij filma, te 3 sudska spisa (1 tužba, 1 protutužba i 1 podnesak)).

Isječci su jedinstvena tematska cjelina u kojoj su potpuno rekonstruirane dvije polemike koje su zaokupljale tadašnje jugoslavenske medije. Uredništva su sudionicima rasprave rado pružali prostor za ovakve debate iz područja kulturnog neslaganja jer su očito mogle privući široki krug čitatelja koji su cijenili kvalitetu iznošene argumentacije. Svi su izresci fotokopirani, tj. nisu originali (kao u zbirci Vjesnikove novinske dokumentacije), i podijeljeni po temama i kronologiji. Članci su također ručno označeni naslovima i podnaslovima iz čega se može vidjeti da su bili pripremljeni za prepisivanje i konačno objavljivanje u obliku knjige (to je nešto što je Aralica već prakticirao).

Isječci dokumentiraju razvoj tzv. „slučajeva“, tj. u tisku se mogu pratiti sudionici javne polemike i njihove izjave koje pokazuju argumente osporavanja, kao i one koji su korišteni u (samo)obrani pisca i pristalica njegove kulturne produkcije. U njima je, dakle, sakupljena građa za mikropovijest kulture neslaganja u tiskanim medijima iz koje se može rekonstruirati i društvena uloga tiskovina u ondašnjim kulturnim debatama koje nipošto nisu bile ograničene na zatvoreni krug usko stručnih čitatelja.

Sadržaj

publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 100-499

Imatelji

Aralica, Tomislav

Vlasnici

Aralica, Ivan

Zemljopisni opseg zbirke

međunarodni

Teme

Osnivači

Aralica, Ivan

Datum osnivanja

1985

Mjesto osnivanja

Zadar, Croatia
Pokaži na karti
Zagreb, Croatia
Pokaži na karti

Reprezentativni primjerci

Vrsta pristupa

posjete po dogovoru

Autor ove stranice

Shek Brnardić, Teodora

Bibliografija

Aralica, Ivan. Anastazija. Oluje u tihom ozračju. (Anastasia. Storms in a quite atmosphere). Zagreb: Školska knjiga, 2016.

Aralica, Ivan. “ Bez hrvatskog proljeća, ne bih napisao "Pse u trgovištu" (Without the Croatian Springs [the novel] Dogs in the market place would not have been written). Večernji list (28 July 2004). Accessed 25 June 2017.

Aralica, Ivan. Duše robova (The souls of slaves). Zagreb: Znanje, 1984, 1986², 1988³, 1990⁴, 1995⁵, 1996⁶, 2010⁷, 2011⁸. Slovak translation: Duše otrokov (transl. by Ján Jankovič). Bratislava: Pravda, 1988. Slovenian translation: Duše sužnjev (trans. by Stanka Rendla). Ljubljana: Cankarjeva založba, 1989. Albanian translation: Shpirtrat e robërve (trans. by Sylë Osmanaj) Prishtina: Rilindja, 1989. German translatian: Die Seelen der Sklaven (trans. by Jasna Schmidt-Konjedić). Munich: Weimarer Schiller-Presse, 2006.

Aralica, Ivan. Izabrana djela (ed. by Velimir Visković) (Five centuries of the Croatian literature series, book 171). Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1987.

Aralica, Ivan. Okvir za mržnju (A framework for hatred). Zagreb: Znanje, 1987, 1988², 1990³, 1998⁴, 2011⁵.

Aralica, Ivan. Smrad trulih lešina (A nasty smell of rotten corpses). Zagreb: Despot Infinitus, 2014.

Aralica, Ivan and Zlatko Crnković. Pisac i njegov urednik. Izabrana pisma (A writer and his editor. Selected letters). Zagreb: Znanje, 1998.

Aralica, Ivan. Zadah ocvalog imperija. Ogledi. (The stench of the withered empire. Essays). Zagreb: Znanje, 1991.

Bijela knjiga Stipe Šuvara. Originalni dokument Centra CK SKH za informiranje i propagandu od 21. ožujka 1984. (The White Book of Stipe Šuvar. The original document of the Centre for information and propaganda of the Central Committee of the League of Communists of Croatia, dated 31st March 1984). Zagreb: Večernji list, 2010.

[Conversation with Ante Ferlin, president of the SUBNOR of Croatia], Danas, 23. December 1986.

Diklić, Marjan. Kažimir Zanki i Hrvatsko proljeće u Zadru (Kažimir Zanki and the Croatian Spring in Zadar). Nin: Matica hrvatska – Nin, 2012.

„Idejna borba u kulturi i umjetnosti (The struggle of ideas in culture).“ Naše teme: časopis mladih o društvenim zbivanjima 29, no. 7-8 (1984), 1091-1250.

I., V. „Komunizam kakav je bio: Ivan Aralica predstavio roman: 'Anastazija-oluje u tihom ozračju' „. Accessed on 7 Seeptember 2017.

Kažimir Zanki (1924.-2000.). Zbornik radova posvećenih životu i djelu Kažimira Zankija uz 80. obljetnicu rođenja. (A book of proceedings dedicated to the life and work of Kažimir Zanki on the occasion of his 80th birth anniversary). Zadar: Matica hrvatska Zadar, 2005.

Kukoč, Juraj, Daniel Rafaelić and Tomislav Šakić. „Krsto Papić u razgovoru: 'Želim pridobiti vječnu publiku' (A conversation with Krsto Papić: I want to win the eternal public.“ Hrvatski filmski ljetopis 16, no. 61 (2010), 10-69.

Nemec, Krešimir. „Pogovor: Parabola o vlasti i ropstvu (Afterword: A parable about power and slavery)“, in: Ivan Aralica, Psi u trgovištu (Dogs in a bazaar). Zagreb: Školska knjiga, 2010, pp. 367-77.

Nemec, Krešimir. Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine. (A history of the Croatian novel, 1945-2000). Zagreb: Školska knjiga, 2003.

Nikolić, Kosta, Srđan Cvetković and Đoko Tripković, ed. Bela knjiga – 1984. Obračun sa „kulturnom kontrarevolucijom“ u SFRJ. (The White Book – 1984. The showdown with „the cultural contrarevolution“ in the Socialist and Federal Republic of Yugoslavia). Beograd: Službeni glasnik, 2010.

Pavičić, Jurica. „Vrane, ovnovi i žene: politika i moć u filmu Lisice Krste Papića (Crows, rams and women: politics and power in the movie Handcuffs by Krsto Papić.“ Hrvatski filmski ljetopis 16, no. 61 (2010), 70-83.

Pešorda, Damir. „Pogovor: Roman o poosobljenoj partijnosti“ (Afterword: A novel about the incarnated Partijnost), in: Ivan Aralica, Anastazija: oluje u tihom ozračju (Zagreb: Školska knjiga, 2016), 149. Dostupno i on-line: http://www.izravno.com/hr/info/aktualni-kultura/roman-o-poosobljenoj-partijnosti/ [skinuto 7. rujna 2017.]

Shek Brnardić, Teodora. "The Invisible Hand of Yugoslav Censorship", The Handbook of Courage (forthcoming).

Šakić, Tomislav. „Uvod u Krstu Papića (An introduction to Krsto Papić).“ Hrvatski filmski ljetopis 16, no. 61 (2010), 6-9.

Škrabalo, Ivo. 101 godina filma u Hrvatskoj (101 years of the Croatian film, 1896-1997. A survey of the history of the Croatian cinema). Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1998.

Turković, Hrvoje. Politikom po kulturi. Polemike, 1968-2002 (Using politics against culture. Polemics, 1968-2002). Zagreb: Meandarmedia, 2016.

Von Erdmann-Pandžić, Elisabeth. „Stjepan Čuić i suvremena hrvatska proza: (usporedba romana Orden i Okvir za mržnju I[vana] Aralice) (Stjepan Ćuić and the contemporary Croatian fiction; (a comparison of the novel A medal and A framework for hatred by Ivan Aralica ).“ Dubrovnik : časopis za književnost, nauku i umjetnost 2, no. 2 (1991), 128-41.

Vučenović, Dane, „Zaspala budnost [Vigilance felt asleep], Narodni list, 6 July 1985.

Aralica, Ivan , interview by Shek Brnardić, Teodora , October 02, 2017. COURAGE Registry Oral History Collection

COURAGE

povezivanje zbirki

Zbirka novinskih isječaka Ivana Aralice