Lokacija

• Ljubljana Turjaška ulica 1, Slovenia 1000
  Pokaži na karti

Jezici

• engleski
• francuski
• hrvatski
• slovenski
• srpski
• talijanski

Mrežna stranica

• http://www.nuk.uni-lj.si/zbirke/d-fond

Naziv zbirke 

• D-fond zabranjena literatura (1945-1991)

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• D-fond je ustanovljen pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici 1945. godine. Njezin nastanak je povezan s cenzurom koja službeno nije postojala kao pravna kategorija u socijalističkoj Sloveniji i  Jugoslaviji. Zbog toga je nastao i ogroman jaz između službeno i stvarno zabranjene literature, tako da je u čitavoj Jugoslaviji bilo 11 zabranjenih knjiga, od toga u Sloveniji samo 4 knjige, dok sastav zbirke D-fonda pokazuje da je ustvari bilo zabranjeno daleko više knjiga. Upravnim aktom bilo je naloženo da se zabranjena literatura dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani kao glavnom gradu Narodne Republike Slovenije. Naime, članak 11. Zakona o tiskovinama iz 1945. godine zabranjivao je širenje i prodaju pojedinih knjiga i drugih tiskanih materijala. Sve te mjere treba promatrati u kontekstu odluka Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) da se temeljito pročiste kulturne ustanove od „reakcionarne“ literature. Već su u travnju na partizanskom teritoriju donesene odluke da se ograniči pristup za sve knjige koju su tiskane na slovenskom području nakon njemačke i talijanske okupacije 1941. (Intervju s Janežič, Helena)

  Od svog osnutka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani imala je sva zakonska jamstva da može prikupljati tisak slovenske političke emigracije i drugih, za režim kontroverznih, materijala. Prema zakonu, ti su se materijali morali bibliografski obrađivati, pohranjivati ​​u posebnim prostorima i ustupati korisnicima samo za znanstveno-istraživački rad. Čitava građa je imenovana kao D-fond jer je izvorno bila pohranjena u direktorovom uredu, a do 1991. godine taj fond je bio podložan posebnim uvjetima pristupa. Stoga je trebala dozvola vlasti da se mogu konzultirati knjige i periodične publikacije iz zbirke D-fonda. Svaki je korisnik morao detaljno objasniti svrhu pregleda i nije smio privatno tražiti građu zbirke, nego je morao dobiti preporuku neke od ustanova. Takve odredbe su vrijedile samo za sveučilišne knjižnice, jer se u školskim i gradskim knjižnicama, gdje pristup imaju širi slojevi stanovništva, nisu zaprimale zabranjene knjige i časopisi. Onaj tko je želio pristupiti D-fondu morao je detaljno podacima ispuniti obrasce, što je značilo da može doći pod nadzor tajne policije, UDBE. (Intervju s Janežič, Helena)

  Dok se građa zbirke D-fonda prikupljala od 1945., ona je tek službeno osnovana 1978. godine. Kako se u početku skupljala u direktorovom uredu, odnosno u njegovom ormaru, tijekom godina više nije bilo adekvatnog prostora te je ta građa knjiga i časopisa bila izdvojena na posebno mjesto. Bivša zaposlenica Ministarstva unutarnjih poslova, gospođa Milica Strgar postavljena je da za voditelja te zbirke. Ona ju je uredila i katalogizirala, a direktor same knjižnice je davao malom broju ljudi pristup zbirci, budući da su joj mogle pristupiti samo osobe koje su bile, prema diskursu jugoslavenskog socijalizma, „moralno-politički podobne osobe“, odnosno znanstvenici i istraživači dokazani u svojoj lojalnosti režimu. Podaci o građi iz zbirke D-fonda nisu se pojavljivali u javno dostupnim katalozima, međutim, knjige i časopisi redovito su bili navedeni u slovenskoj bibliografiji. Nakon 1978. godine nije vođena evidencija tko je sve gledao D-fond, tako da nije moguće saznati tko ga je gledao za vrijeme socijalističkog razdoblja. (Intervju s Janežič, Helena)

Opis sadržaja

• Zbirka D-fonda je bibliotekarski sređena i nakon obrade obuhvaća 673 monografske publikacije raznih knjiga i ukupno 145 periodičnih publikacija razne vrste. Uglavnom se u zbirci radi o antikomunističkim knjigama i publikacijama koje su dovodile u pitanje postojeći režim u socijalističkoj Sloveniji i Jugoslaviji. Najveći doprinos u publikacijama približno je dala slovenska politička emigracija u Argentini. Osim toga, postoji i manji dio publikacijskog fonda koji se odnosi na disidentsku literaturu od kojih je najzastupljeniji autor Milovan Đilas sa svojim djelima u najvećoj mjeri na engleskom jeziku. (Intervju s Janežič, Helena)

  Što se tiče periodičnih publikacija, ona najviše otpada na djelovanje slovenske političke emigracije i njezinih novina, listova i časopisa. U vezi s time, zbirka daje jako dobar pregled za proučavanje povijesti slovenske političke emigracije i njezinih pogleda prema stanju u zemlji. Praktički, po svome sadržaju, ona je zapravo emigrantska zbirka. U njoj se, osim političkih i ideoloških tema, nalaze i čisto književne i kulturne teme u širem smislu koje je ista emigracija obrađivala i stvarala. Isto tako, na osnovi cijele te građe moguće je pratiti koje sve teme i način na koji su obrađene nisu bile prihvatljive komunističkim vlastima. Zbirka je sačuvana u papirnatom formatu te nije digitalizirana. Zastupljeni jezici zbirke su, u prvom redu, slovenski jezik, ali su prisutni i drugi jezici kao što su srpsko-hrvatski, engleski, francuski, talijanski i dr. (Intervju s Janežič, Helena)

Sadržaj

• publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 500-999

Imatelji  

• Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani

Vlasnici 

• Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani

Dionici u zbirci 

• Janežić, Helena

Zemljopisni  opseg zbirke

• međunarodni

Teme

• iseljeništvo/egzil
• partijski disidenti (otpadnici od partije)

Osnivači

• Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani

Datum osnivanja

• 1945

Mjesto osnivanja

• Ljubljana Turjaška ulica 1, Slovenia
  Pokaži na karti

Sakupljači

• Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani

Podupiratelji

• Ministarstvo kulture Republike Slovenije

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Događaj (opći): Osnutak Zbirke D-fonda zabranjene literature, 1978.
• Događaj (opći): otvaranje javnosti, 1991.

Reprezentativni primjerci

• Simčič, Zorko. Človek na obeh straneh stene (Čovjek na obje strane zida), 1957. Knjiga.
• Sirc, Ljubo. Jugoslavenska ekonomija u samoupravnom modelu [The Yugoslav Economy under Self-Managment], 1979. Knjiga.

Vrsta  pristupa

• potpuno otvoren za javnost

Publikacije o zbirci

• None.

Autor ove stranice

• Kljaić, Stipe

Bibliografija

1)      Cenzurirano: zgodovina cenzure na Slovenskem od 19. stoletja do danes. Ljubljana: Nova revija, 2010.

2)      HORVAT, M. Prepoved razširjanja tiskane besede v Sloveniji 1945-1990: diplomska naloga. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za družbene vede, 1995.

3)      JANEŽIČ, H. O prepovedanih knjigah: literatura, nasprotna našemu gledanju na poglavitna življenjska vprašanja. Slovenski čas, 2016, 70.

4)      KODRIČ-DAČIĆ, E. Jaz, Cerberus [ali] Cenzura v knjižnicah: razstavni katalog. Ljubljana: Narodna in univerzitetna knjižnica, 1996.

5)      SIMČIČ, Zorko. Človek na obeh straneh stene, Buenos Aires: 1957.

6)      SIRC, Ljubo. The Yugoslav Economy under Self-managment, Zagreb, London and Bastingstoke: Palgrave Mac Millan, 2008-2009.

7)      STRGAR, M. Narodna in univerzitetna knjižnica v Ljubljani zbira in hrani tudi tisk s sovražno vsebino. Knjižnica, 1982, 26 (3/4), str. 203-206.

8)      STRGAR, M. Slovenski tisk v begunskih taboriščih v Avstriji in Italiji. Knjižnica, 1984, 28 (3/4), str. 243-248.

9)      ŠVENT, R. Prepovedani tiski v Narodni in univerzitetni knjižnici. Knjižnica, 1997, 41 (1), str. 137-141.

Janežić, Helena, interview by Kljaić, Stipe , May 24, 2018. COURAGE Registry Oral History Collection