Lokacija

• Zagreb Avenija Dubrovnik 17, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• hrvatski

Naziv zbirke 

• Zbirka Slučajni prolaznik u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Zbirka „Slučajni prolaznik“ konceptualnog umjetnika Brace Dimitrijevića u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu sastoji se od sedam fotografija i jednog plakata (portreta) koji čine temeljni dio performansa ili svjedoče performansima koje je autor izveo 1971. godine u Zagrebu. Iste je godine izveden i performans u Beogradu, a jedna fotografija i jedan plakat (portret) toga performansa nalaze se u Galeriji Daniel Marzona u Berlinu. Kao godina osnivanja zbirke u Muzeju suvremene umjetnosti, uzima se godina 1978. kada je Muzej otkupio prvih pet fotografija koje svjedoče performansu na Trgu Republike (današnji Trg bana Josipa Jelačića). Preostale dvije fotografije i jedan plakat (portret) otkupljeni su 2000. godine, a odnose se na performans s Trga maršala Tita (današnji Trg Republike Hrvatske), te se nalaze u stalnome postavu Muzeja. Građa iz ove zbirke koristila se u retrospektivnim izložbama Brace Dimitrijevića, te popratnim katalozima izložbi. 

  Zbog koncepcije projekta COURAGE, kao temelj zbirke „Slučajni prolaznik“, uzeti su performansi održani u Jugoslaviji 1971. godine. Riječ je o začetku ciklusa „Slučajni prolaznik“, a ujedno se radi i o najpoznatijim performansima iz ovoga ciklusa održanima u socijalističkoj Jugoslaviji. Autor s ciklusom nastavlja u velikome broju europskih gradova, a ciklus je aktualan sve do danas. Kako sam Braco Dimitrijević objašnjava: „Slučajni prolaznik“ nastao je kao vrsta mladenačke pobune protiv kulta ličnosti i protiv automatizma promatranja okoliša i tog nekog kulturnog krajolika u kojem živimo.“ (Turković 2004: 23)

  U Jugoslaviji su održana tri performansa, dva u Zagrebu i jedan u Beogradu. U Zagrebu na Trgu Republike autor 1971. godine vješa plakat (portret) triju slučajnih prolaznika (starijeg muškarca, jedne starije i jedne mlađe žene). U Zagrebu se održava i njegov drugi performans, na Trgu maršala Tita, na kojemu autor vješa plakat (portret) sredovječnog muškarca. Treći je performans održan u Beogradu, na zgradi Jugoexporta, gdje je izvješen plakat (portret) starijeg muškarca. Sva su tri performansa izazvala zbunjenost prolaznika, razlog tome je, prema riječima Tihomira Milovca, vješt način na koji se autor poigrava s ustaljenim obrascima djelovanja u socijalističkoj Jugoslaviji. Prema Milovcu, on je odabirao potpuno anonimne ljude, slučajne prolaznike na cesti, fotografirao ih i na tadašnjem Trgu Republike izložio tri takva portreta „na istom mjestu gdje su inače bili portreti Tita, Kardelja, Lenjina eventualno, u ranoj fazi socijalizma. Ili je to bio netko kasnije iz političkog vrha. Dakle, zamijenio je tezu i zbunio, na neki način, mnoge prolaznike. Dao im je do znanja da taj format nije samo za te likove, odnosno za političke vladare, nego da može biti i za nas – obične ljude. Ili obratno, na neki način je htio ljude zbuniti činjenicom da se pitaju – tko su sad ovi? Dakle, to je neki novi politički vrh. Što je opet jedan neuobičajeni proces komunikacije. Tu govorimo o jednoj strategiji koja je preuzeta iz stvarnosti, iz života, rekao bih – i prenesena u umjetnost, i mislim da je odradila vrlo dobro svoj posao.“ Nena Dimitrijević smatra kako je manipulacija pogleda „imala svrhu protresti pasivan, nepropitujući odnos prema masovnim medijima, povijesti i tradiciji. Umjetnik se nadao da će promijeniti pasivno nekritičko prihvaćanje sugestivnog jezika gradskih spomenika i potaknuti društvenu svijest umjetnošću predstavljenom na javnim mjestima.“ (Dimitrijević 2014: 351)

  Zanimljivo je kako performansi u Jugoslaviji nisu izazvali reakciju vlasti, dok su plakati izvješeni u Parizu 1971. i Veneciji 1976., prema riječima Nene Dimitrijević, „bili uklonjeni od strane policije, s objašnjenjem kako „uznemiruju Pariz“, a u Veneciji jer je izazivao prevelik interes turista. (Dimitrijević 2004: 12) No, kako sam Dimitrijević svjedoči – „i danas se naježim od pomisli na moguće konzekvence rada na tadašnjem Trgu Republike, kada sam umjesto Titova portreta stavio portrete prolaznika.˝ (Dimitrijević 2014: 611)

  U ciklusu „Slučajni prolaznik“ Dimitrijević ne bilježi datum nastanka rada, odnosno fotografije slučajnog prolaznike, već samo godinu i vrijeme, a prema njegovim riječima razlog je sljedeći: „Rad „Slučajni prolaznik“ počinje tako što susretnem prolaznika recimo u 3.54 sata godine 1972., ali datum nije zabilježen, samo vrijeme i godina susreta. Izostavljam datum jer pamćenje obično funkcionira tako da se možete sjetiti nečega što se dogodilo prije sedamdeset godina poslije podne, ali nećete se sjetiti je li to bio 7. ili 14. veljače. Možete se sjetiti godišnjeg doba, doba dana, pa i godine, ali ne i datuma.˝ (D. Pohl 2004: 50) 

Opis sadržaja

• Zbirka „Slučajni prolaznik“ sastoji se od ukupno osam fotografija i dva plakata (portreta). Jedna fotografija i jedan plakat (portret) nalaze se u Galeriji Daniel Marzona u Berlinu, a svjedoče performansu koji je autor održao u Beogradu 1971. na zgradi Jugoexporta. Preostalih sedam fotografija i jedan plakat (portret) nalazi se u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, te oni čine temeljni dio ove zbirke. Od navedenih sedam fotografija, pet se odnosi na performans održan 1971. na Trgu Republike (današnji Trg bana Josipa Jelačića) u Zagrebu, a dva na performans održan iste godine na Trgu maršala Tita (današnji Trg Republike Hrvatske) u Zagrebu, na koji se odnosi i plakat (portret). Fotografije i plakat (portret) s performansa na Trgu maršala Tita dio su stalnog postava Muzeja.

  Plakat (portret) slučajnog prolaznika performansa iz Beograda nalazi se u Galeriji Daniel Marzona u Berlinu, plakati (portreti) slučajnih prolaznika performansa s Trga Republike u Zagrebu nalaze se u zbirci „Museum Moderner Kunst – MUMOK“ u Beču, dok se plakat (portret) slučajnog prolaznika performansa s Trga maršala Tita nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Sadržaj

• fotografije: 0-9

Imatelji  

• Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

Vlasnici 

• The City of Zagreb

Dionici u zbirci 

• Milovac, Tihomir

Zemljopisni  opseg zbirke

• međunarodni

Teme

• avangarda, neoavangarda
• vizualne umjetnosti

Osnivači

• Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

Datum osnivanja

• 1978

Mjesto osnivanja

• Zagreb, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Dimitrijević, Braco

Sakupljači

• Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

Podupiratelji

• The City of Zagreb

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Izložba: Retrospektiva u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu, 1973.
• Opći događaj: Otvorenje stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, 2009.
• Izložba: Braco Dimitrijević – retrospektiva u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, 2017.

Reprezentativni primjerci

• Braco Dimitrijević. Slučajni prolaznik na Trgu Maršala Tita u Zagrebu, 1971. Performans
• Braco Dimitrijević. Slučajni prolaznik na Trgu Republike u Zagrebu, 1971. Performans
• Braco Dimitrijević. Slučajni prolaznik u Beogradu, 1971. Performans

Vrsta  pristupa

• potpuno otvoren za javnost

Publikacije o zbirci

• Catalogue:
  

  1) Beroš, Nada. 2009. Akcenti - Vodič kroz Zbirke u pokretu. Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti
  2) Dimitrijević, Braco. 2017. Braco Dimitrijević: retrospektiva. Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti

Autor ove stranice

• Bencetić, Lidija

Bibliografija

1) Dimitrijević, Braco. 2001.  Braco Dimitrijević: Triptychos post historicus. Zagreb:  Muzej suvremene umjetnosti

2) Milovac, Tihomir. 2002. The misfits: conceptualist strategies in Croatian contemporary art. Zagreb:  Muzej suvremene umjetnosti

3) Hoptman, Laura and Pospiszyl,  Tomáš (ed.). 2002. Primary documents : a sourcebook for Eastern and Central European art since the 1950s. New York: Museum of modern art

4) Maračić, Antun (ed.). 2004. Braco Dimitrijević. Zagreb - Dubrovnik: Art studio Azinović - Umjetnička galerija

5) Turković, Evelina. ˝Braco Dimitrijević: interview˝, Kontura art magazin, 14 (2004), 82 ; str. 21.-25.

6) D. Pohl, Klaus. ˝Razgovor s Bracom Dimitrijevićem˝, Braco Dimitrijević, Zagreb: Dubrovnik, Art studio Azinović: Umjetnička galerija, 2004., str. 49.-53.

7) Dimitrijević, Nena. ˝Braco Dimitrijević: posthistorijska dimenzija˝, Braco Dimitrijević, Zagreb: Dubrovnik, Art studio Azinović: Umjetnička galerija, 2004., str. 10.-19.

8) Peritz, Romina. ˝Umjetnost ne smije biti vezana za medij˝. Kontura art magazin, 19 (2009), 105; str. 62.-65.

9) Rosen, Margit (ed.). 2011. A little-known story about a movement, a magazine, and the computer’s arrival in art : new tendencies and bit international, 1961-1973. Karlsruhe - Cambridge: ZKM - Center for art and media - The MIT press

10) Dimitrijević Braco and Dimitrijević, Nena. 2014. Odabrani tekstovi.  Zagreb: Durieux

11) Dimitrijević, Braco. 2017. Braco Dimitrijević: retrospektiva. Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti

Milovac, Tihomir , interview by Bencetić, Lidija , March 09, 2017. COURAGE Registry Oral History Collection