U povodu 40. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, Hrvatski državni arhiv (HDA) priredio je u ožujku 2007. izložbu na kojoj je prvi put javnosti bilo predstavljeno stotinjak originalnih dokumenata iz fondova HDA-a, vezanih za objavu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (fondovi Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske, Sabora SR Hrvatske i Matice hrvatske). Izložbu postavljenu na 16 panoa u atriju HDA-a  15. ožujka 2007. otvorio je mr. sc. Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske uz nazočnost uglednika iz javnoga i kulturnog života te brojnih posjetitelja.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika objavljena je 17. ožujka 1967. u tjedniku Telegram nakon što je tekst oblikovan u Matici hrvatskoj i nakon što su je potpisali brojni hrvatski intelektualci i osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova. Objavljivanje dokumenta kojim se tražio ravnopravni položaj hrvatskoga jezika u ondašnjoj federaciji odmah se pretvorio u prvorazredan politički događaj. Izložbom postavljenom na osnovi izvornih dokumenta tadašnjih vlasti, kao i društveno-političkih organizacija, rasprava, zaključaka i odluka, autorica izložbe, arhivska savjetnica Marina Škalić, nastojala je „pokazati način na koji se tijekom ožujka i travnja 1967. na svim republičkim razinama provodilo političko nasilje.“ („40. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika“, https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=13591). Silovita reakcija koja je uslijedila protiv Deklaracije, njezina duha i značenja, zajedno s različitim metodama političkoga ušutkavanja i onemogućavanja njezinih začetnika i potpisnika, rekla je autorica izložbe, trebala je odmah u korijenu sasjeći svaku ideju nacionalne emancipacije. Protudeklaracijska kampanja, kojom je upravljao i dirigirao Savez komunista, provedena je kroz sve službene forume i institucije, a posebice je bila orkestrirana širokom akcijom u medijima.