Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu nastao je 1991. integracijom Povijesnoga muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Temeljna zadaća Hrvatskoga povijesnog muzeja je sabiranje, čuvanje te stručno i znanstveno obrađivanje povijesne baštine Hrvatske koja obuhvaća razdoblje od ranoga srednjeg vijeka do suvremenosti. Muzejska građa Hrvatskoga povijesnog muzeja broji oko 300 000 muzejskih predmeta sistematiziranih u 16 muzejskih zbirki koje se dijele na: Arheološku zbirku, Numizmatičku zbirka, Zbirku kamenih spomenika, Sakralnu zbirku, Zbirku heraldike i sfragistike, Zbirku predmeta iz svakodnevnog života, Zbirku oružja, Zbirku odlikovanja, medalja, plaketa i značaka, Zbirku zastava i zastavnih vrpci, Zbirku odora, Zbirku slika, grafika i skulptura, Kartografsku zbirka, Dokumentarnu zbirku I., Dokumentarnu zbirku II., Likovnu zbirku 20. stoljeća i Zbirku fotografija, filmova i negativa.
Hrvatski povijesni muzej djeluje na dvije lokacije u Zagrebu. U baroknoj palači u Matoševoj ulici odvijaju se izložbe i svi drugi programi otvoreni za javnost, dok se u dijelu Meštrovićeva paviljona na Trgu žrtava fašizma nalaze depoi za čuvanje muzejske građe. Također, pod ingerencijom Hrvatskoga povijesnog muzeja je i Memorijalni muzej pjesnika Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu koji od 2003. ima stalni postav. Hrvatski povijesni muzej zbog nedostatnih prostornih uvjeta nikad nije ostvario stalni postav. Stalni postav je u pripremi i njegova realizacija se očekuje nakon preseljenja muzeja na novu lokaciju.