Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, 1972. Strojopis

http://courage.btk.mta.hu/courage/individual/n130852?hr

Izvještaj Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove SRH o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, travanj 1972. Fond Matica hrvatska, Hrvatski državni arhiv

Matica hrvatska je za vrijeme hrvatskoga proljeća postala je središnjom hrvatskom kulturnom institucijom oko koje se okupljala hrvatska inteligencija koja je bila nezadovoljna tadašnjim položajem Hrvatske unutar jugoslavenske federacije, a napose odnosom federalne vlasti prema hrvatskom nacionalnom identitetu. Zbog toga je komunistička vlast na nju počela gledati kao na instituciju nositeljicu opozicijskih političkih ideja. Slomom hrvatskoga proljeća 1972. godine, Matici je praktički bio zabranjen rad, a brojni njeni istaknuti članovi došli su na udar državne represije pod optužbama za „hrvatski nacionalizam“. Nositelj svih akcija protiv Matice hrvatske bio je Republički sekretarijat unutrašnjih poslova (RSUP) Socijalističke Republike Hrvatske koji je i godinama prije sloma hrvatskoga proljeća skupljao obavijesti o radu Matice i njenih ogranaka. Nakon političke odluke u Karađorđevu u prosincu 1971., RSUP-u je dan zadatak da načini izvještaj o radu Matice hrvatske koji je trebao poslužiti sastavljanju optužnica i započinjanju sudskih progona.

Dva viša inspektora pravnika u RSUP-u, i jedan inspektor politolog, sastavili su Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske na petstotinjak tipkanih stranica. Prvih 150 stranica odnosi se na povijest Matice hrvatske i rad njene središnjice u Zagrebu dok je ostali najveći dio izvještaja posvećen njenim ograncima u brojnim gradovima. Daje se povijest Matice, nakon toga njena djelatnost i struktura. Sadrži brojne podatke o najistaknutijim pojedincima, ali i brojnim drugim manje važnim članovima Matice i njihovoj djelatnosti. Poseban dio posvećen je vezama Matice s inozemstvom koja je uglavnom okarakterizirana „neprijateljskom političkom emigracijom“. Izvještaj završava kratkim zaključkom (na jednoj stranici) da je Matica „prerasla u udruženje za ostvarivanje kontrarevolucionarnih ciljeva“ (Hekman, 2002: 484). Na osnovu ovog izvještaja pisane su optužnice i provođeni sudski procesi protiv nositelja hrvatskoga proljeća.

U HDA-u u arhivskom fondu Matice hrvatske nalazi se originalni dokument Izvještaja o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske iz 1972. na osnovi kojeg je Matica hrvatska 2002. objavila reprint (Hekman, 2002) s popratnim predgovorom Josipa Bratulića. Jedan primjerak Izvještaja iz 1972. pohranjen je i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Lokacija

Zagreb Trg Marka Marulića 21, Croatia 10000
Pokaži na karti

Jezici

hrvatski

Godina stvaranja

1972

Signatura

HR-HDA-1567.2.6.3. MH, Izvještaji o radu, Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, travanj 1972., kut. 98

Izvor

Josip Mihaljević

Reprezentativni primjerak u zbirci

Matica hrvatska Collection

Autor ove stranice

Mihaljević, Josip

Bibliografija

Aralica, Višeslav. 2009. Matica hrvatska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (Matica hrvatska in the Independent State of Croatia). Zagreb: Hrvatski institut za povijest.

Benčić Rimay, Tea (ed.). 2008. Dossier: Vlado Gotovac. Zagreb: Institut Vlado Gotovac.

Bratulić, Josip (ed.). 1997. Matica hrvatska: 1842. - 1997.. Zagreb: Matica hrvatska.

Brleković, Josip. 2002. Hrvatski tjednik: Bibliografija - 1971. (Croatian Weekly: Bibliography – 1971). Zagreb: Matica hrvatska.

Bućin, Rajka. 1998. Matica hrvatska: sumarni inventar (Matica hrvatska: summary inventory). Zagreb: Croatian State Archives.

“Deklaracija o nazvu i položaju hrvatskog književnog jezika“ (“Declaration on the Name and Status of the Croatian Literary Language“). Matica hrvatska. Accessed 20 August, 2018.

Gotovac, Vlado. 1989. Moj slučaj (My case). Ljubljana; Zagreb: Cankarjeva založba.

Gotovac, Vlado. 1995. Zvjezdana kuga: zatvorski zapisi 1972-1973. (Stellar plague: prison notes 1972-1973). Zagreb: Nakladni zavod Globus.

Hekman, Jelena (ed.). 1995. Vlado Gotovac: Djela (Vlado Gotovac: works). Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske.

Hekman, Jelena. 2002. Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske (Report on oversight of the legality of the work of Matica hrvatska). Zagreb: Matica Hrvatska.

Jelčić, Dubravko. 1992. „Sto pedeset godina Matice hrvatske“ (One Hundred and Fifty Years of Matica Hrvatska“). Radovi Leksikografskoga zavoda 'Miroslav Krleža', 2 (1992): 81-96.

Kovačec, August. 2017. „Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika u povijesnom kontekstu“ (“Declaration on the Name and Status of the Croatian Language in Historical Context“). Hrvatska revija 1 (2017). Matica hrvatska. Accessed October 4, 2018.

Ravlić, Jakša et al. (eds.). 1963. Matica hrvatska (1842. – 1962.). Zagreb: Matica hrvatska.

Samardžija, Marko (ed.). 2017. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967.-2017.: vijesti, komentari, osude, zaključci (Declaration on the Name and Status of the Croatian Literary Language 1967-2017: news, comments, judgements, conclusions). Zagreb: Matica hrvatska.

Šarić, Tatjana. 2008. Kulturna politika vlasti u NR Hrvatskoj – primjer Matice hrvatske 1945.-1952. (Cultural policy of the National Republic of Croatia authorities – The Example of Matica hrvatska, 1945-1952). 2008., MA thesis, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb.

Štambuk-Škalić, Marina. 2009. „Arhivsko gradivo o Matici hrvatskoj u fondovima Hrvatskog državnog arhiva“ (“Archival records on Matica hrvatska in the funds of the Croatian State Archives“). Kolo 1-2 (2009). Matica hrvatska, Accessed October 4, 2018.

Zidić, Igor (ed.). 2017. Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971. Zbornik radova (Croatia and the Croatian Spring 1971: proceedings). Zagreb: Matica hrvatska.

Fabekovac, Mario, interview by Mihaljević, Josip, October 02, 2018. COURAGE Registry Oral History Collection

2018-12-11 12:36:02