Ovaj dokument dio je Draganovićevog rukopisa nikad završene ni objavljene knjige o stradanjima hrvatskog naroda na kraju i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Ta stradanja poznatija su pod nazivom blajburška tragedija.
Dokument sadrži nekoliko dijelova: „Križni put“, „Izručivanje u masama“, „Groblja“, i „Logori“, a započinje objašnjavanjem situacije u Hrvatskoj završetkom rata u svibnju 1945. U ovom isječku se jasno navodi da je cilj rukopisa (buduće knjige) konstatirati i opisati zločine koje je počinila komunistička vlast na Hrvatima nakon završetka Drugog svjetskog rata.
U dokumentu se postavlja pitanje koja je bila svrha organiziranja kolona smrti i iznosi pretpostavka da partizani u Hrvatskoj 1945. godine nisu imali dovoljnu podršku stanovništva te da je CK KPJ zbog toga donio odluku da se Hrvatsku treba „dobro ustrašiti i slomiti im svaku volju, za daljnji odpor“  i pokazati im „kako prolaze oni koji se bore protiv komunizma“.
U odjeljku „Križni put“ govori se o događajima s marševa smrti i navode se svjedočanstva preživjelih. U poglavlju „Izručivanje u masama“ govori se o savezničkom izručivanju zarobljenih uglavnom hrvatskih vojnika i civila partizanskim vlastima. Ističe se odgovornost britanske vojne komande za zločine koje su počinile partizanske jedinice.
Poglavlje „Groblje“ govori o uništenjima grobnica i grobišta komunistima neprijateljskih vojnika. Radilo se o radikalnom obračunu jugoslavenskih komunista s neprijateljem neposredno po završetku Drugoga svjetskog rata. Poglavlje „Logori“ govori o postojanju logora za one koje su partizanske vlasti smatrali neprijateljima. Prema zapisima Draganovića, u najvećoj mjeri se radilo o zarobljenim Hrvatima. U tekstu se navodi 28 poznatih logora diljem Jugoslavije, od koji se najviše nalazilo na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine te se opisuje kakav je bio tretman zarobljenika i kakvi su bili uvjeti života u logoru.
U dokumentu su i umetci - četiri lista s podacima i svjedočenjima koje je dodavao Draganović na već napisani tekst. 
Radi se o Draganovićevu tekstu koji je jugoslavenskim komunističkim vlastima bio potpuno neprihvatljiv jer je otkrivao zločinačka djelovanja te vlasti na kraju i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata.
Korištenje dokumenta je ograničeno zbog sadržavanja osobnih podatka koji potpadaju pod Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 106/2012).