Uloga dokumenta bila je obratiti se slovenskoj javnosti na temu nacionalnog pomirenja. Bila je riječ o vrlo kritičnoj poruci koja je propitivala temeljne pretpostavke 45 godina duge politike komunističkih vlasti prema pitanju građanskog rata vođenog između Slovenaca od 1941. do 1945. i poratnih pokolja počinjenih s njihove strane. Vlasti nisu učinile ništa, budući da je Izjava objavljena 13. ožujka 1990., a već u travnju 1990. provedeni su višestranački izbori nakon višedesetljetne komunističke diktature. Slovenska je javnost pokazala veliko zanimanje za Izjavu. Već u srpnju 1990. slovenske su vlasti, na čelu s Milanom Kučanom, predsjednikom Predsjedništva Republike Slovenije, sudjelovale na svečanosti komemoracije na Kočevskom Rogu koju je predvodio nadbiskup Šuštar. To je bio golem korak ka javnom prekidu s komunističkim monopolom istine i prema rehabilitaciji žrtava poratnih masovnih pokolja počinjenih od strane komunističkih vlasti. Dokument se rabi u publikacijama i na izložbama. Povjesničari i Katolička Crkva u Sloveniji dokument smatraju simbolom kulturne oporbe. Nalazi se u kutiji 38 ostavštine Alojzija Šuštara i uvjetno je dostupan.