Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, 1967. Strojopis

http://courage.btk.mta.hu/courage/individual/n247666?hr

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, 1967. Strojopis, Fond Matica hrvatska, Hrvatski državni arhiv

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika proglas je hrvatskih jezikoslovaca objavljen u tjedniku Telegram 17. ožujka 1967. s potpisima osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova. Hrvatski jezikoslovci i književnici okupljeni oko Matice hrvatske i Društva književnika Hrvatske, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom (1954.), nazivao hrvatskosrpskim, odlučili su potkraj 1966. i početkom 1967. napisati amandman za novi Ustav koji se tih godina pripremao. U tajnosti su pripremali tekst o nazivu i položaju jezika koji je bio u službenoj upotrebi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (SRH) kao dijelu tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Tekst Deklaracije sastavila je u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih djelatnika (Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić), a upravni odbor Matice hrvatske tekst je 13. ožujka 1967. prihvatio i razaslao na potpisivanje. Već 15. ožujka Deklaraciju je potpisalo tadašnje Društvo književnika Hrvatske, a ubrzo zatim ukupno osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova koje su se izravno bavile hrvatskim jezikom, a potpisao ju je i veći broj istaknutih znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika.

Objava Deklaracije bila je velika ne samo kulturna nego i politička afera, a dodatnu težinu toj objavi dao je i potpis Miroslava Krleže, najistaknutijega ne samo hrvatskog nego i jugoslavenskoga lijevog intelektualaca. Unatoč tomu što je Deklaracija vrlo pomno bila pisana tada ustaljenom frazeologijom i stilom „samoupravnog socijalizma“ i jugoslavenskoga „bratstva i jedinstva“, objavljivanje Deklaracije pokrenulo je snažne političke reakcije i represivni aparat. Hrvatski jezik bio je „lakmus preko kojega se jasno očitavala ukupna gospodarska, politička, kulturna, prometna itd. podređenost hrvatske sastavnice u 'zajedničkoj' državi“ (Kovačec, 2017), a pojava Deklaracije smatra se stvarnim početkom hrvatskoga proljeća.

U HDA-u u arhivskom fondu Matice hrvatske nalazi se originalni dokument Deklaracije s popratnim materijalima (rukopisni dio Deklaracije, više inačica sa i bez potpisa i žigova, brzojavi Dalibora Brozovića, pisma institucija potpisnica Deklaracije koji daju svoju privolu na njen sadržaj).

Lokacija

Zagreb Trg Marka Marulića 21, Croatia 10000
Pokaži na karti

Jezici

hrvatski

Mrežna stranica

http://www.matica.hr/kolo/314/deklaracija-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika-20681/

Stvaratelj

Godina stvaranja

1967

Signatura

HR-HD-1567.2.7.4.2 MH, Dokumentacija projekta „Rječnik“, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, ožujak 1967., kut. 104.

Reprezentativni primjerak u zbirci

Matica hrvatska Collection

Autor ove stranice

Mihaljević, Josip

Bibliografija

Bratulić, Josip (ed.). 1997. Matica hrvatska: 1842. - 1997. (Matica hrvatska: 1842-1997). Zagreb: Matica hrvatska.

Bućin, Rajka. 1998. Matica hrvatska: sumarni inventar (Matica hrvatska: summary inventory). Zagreb: Croatian State Archives.

“Deklaracija o nazvu i položaju hrvatskog književnog jezika“ (“Declaration on the Name and Position of the Croatian Literary Language“). Matica hrvatska. Accessed 20 August, 2018.

Hekman, Jelena. 2002. Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske (Report on controlling the legality of the work of Matica hrvatska). Zagreb: Matica Hrvatska.

Jelčić, Dubravko. 1992. „Sto pedeset godina Matice hrvatske“ (The Hundred and Fifty Years of Matica Hrvatska“). Radovi Leksikografskoga zavoda 'Miroslav Krleža', 2 (1992): 81-96.

Kovačec, August. 2017. „Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika u povijesnom kontekstu“ (“Declaration on the Name and Position of the Croatian Language in Historcal Context“). Hrvatska revija 1 (2017). Matica hrvatska. Accessed October 4, 2018.

Samardžija, Marko (ed.). 2017. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967.-2017.: vijesti, komentari, osude, zaključci (Declaration on the Name and Position of the Croatian Literary Language 1967-2017: news, comments, judgements, conclusions). Zagreb: Matica hrvatska.

Štambuk-Škalić, Marina. 2009. „Arhivsko gradivo o Matici hrvatskoj u fondovima Hrvatskog državnog arhiva“ („Archival records on Matica hrvatska in the funds of the Croatian State Archives“). Kolo 1-2 (2009). Matica hrvatska, Accessed October 4, 2018.

Zidić, Igor (ed.). 2017. Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971. Zbornik radova (Croatia and the Croatian Spring 1971: proceedings ). Zagreb: Matica hrvatska.

Fabekovac, Mario, interview by Mihaljević, Josip, October 02, 2018. COURAGE Registry Oral History Collection

2018-12-11 11:55:02