Marijan Molnar rođen je 10. studenoga 1951. u Reki kraj Koprivnice. Godine 1976. završava Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo. Četiri je godine bio suradnikom Majstorske radionice slikara Ljube Ivančića i Nikole Reisera, a surađivao je i s umjetnicima okupljenima oko Galerije Podrum i Galerije Proširenih Medija u Zagrebu. Izlagao je na stotinjak skupnih izložbi, te je imao oko 40 samostalnih izložbi. Izveo je veći broj akcija i performansa, od kojih su najpoznatiji „Za demokratizaciju umjetnosti“; „Paljenje papira“, „Tri kvadrata na zemlji“, „Sjećanje na tri kvadrata“, „Da li vam se sviđa...?“.
Povjesničari umjetnosti i muzejski znalci naglašavaju kako je Molnarov rad jedan od pionira konceptualne umjetnosti u Zagrebu 1970-ih. Iako je u počecima oslonjen na slikarski medij, vrlo rano počinje s umjetničkom praksom koju razvija na iskustvima „Nove umjetničke prakse“. Igor Loinjak navodi kako je Molnar od početka svojega djelovanja pokazivao širinu interesa te pratio svjetska kretanja i procesualno promišljao o umjetnosti. Od ostalih se kolega konceptualaca i postkonceptualaca razlikuje izraženim socijalno uvjetovanim aktivizmom, koji se posebno ogleda u ciklusu „Za demokratizaciju umjetnosti“, gdje je Molnar „koristeći jezik i metode tadašnje ideologije poput državnih simbola (zvijezde petokrake) ukazivao na povezanost umjetnosti i šireg društvenog konteksta onog vremena.“ (Izložbom „O prvom i drugom“ Marijana Molnara otvorena nova sezona u Galeriji Kazamat. Osijek031.com, 26. rujna 2016.
http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=64086)
U razdoblju od 1977. do 1983. Molnar blisko surađuje s umjetnicima okupljenima oko Galerije Podrum, te je uključen u mnoga događanja i izložbe. Uključen je i u aktivnosti Galerije Proširenih Medija u Zagrebu, gdje ima i samostalnu izložbu 1981. godine. Izuzev njegova subverzivna umjetničkog rada „Za demokratizaciju umjetnosti“, Molnar nije uključen u direktne opozicijske aktivnosti protiv socijalističkog režima.
Danas Molnar svoj rad nastavlja kroz umjetničku skupinu PLEH, osnovanu 2007. godine. Osim Molnara, skupinu čine Kata Mijatović, Vlatko Vincek i Zoran Pavelić. PLEH želi revitalizirati i aktualizirati značenje Molnarove parole „Za demokratizaciju umjetnosti“, što i čini izložbama u Koprivnici 2008., Subotici 2009., Sarajevu 2010. i Ljubljani 2014. godine. (Jasmin Duraković. „Korak za demokratizaciju umjetnosti!“ Depo Portal, 26. lipnja 2010.
http://depo.ba/clanak/10097/korak-za-demokratizaciju-umjetnosti#17)