Lokacija

• Zagreb Vrhovec 26, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• engleski
• hrvatski
• njemački
• slovenski
• talijanski

Naziv zbirke 

• Zbirka Jakše Kušana

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Privatna zbirka hrvatskoga novinara i publicista Jakše Kušana (1931.), koja se sastoji od bogate knjižnice, fototeke i arhive pisama, svjedoči o njegovom višedesetljetnom djelovanju kao jednog od najznačajnijih kulturno-opozicijskih novinara u iseljeništvu. Kušan je od 1955. do 1990. u iseljeništvu propagirao ideje o demokratskoj, pluralističkoj i slobodnoj Hrvatskoj i uređujući nestranački list Nova Hrvatska, nastojao je domaću i svjetsku javnost informirati o ograničavanju ljudskih prava i građanskih sloboda u socijalističkoj Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji.

  Kušan je kao mladić izražavao stavove koji nisu bili u skladu s dominantnim komunističkim diskursom i 1955. je zbog političkih razloga bio prisiljen napustiti domovinu i djelovati u emigraciji gdje je ostao sve do pada komunizma u Hrvatskoj. U iseljeništvu je i dalje nastavio održavati kontakt s istomišljenicima iz domovine. Stvorio je u Londonu mrežu suradnika s ciljem zajedničkoga rada na političkom odgoju društva i rada na protujugoslavenskoj propagandi. U tim je okolnostima 1958. došlo do pokretanja lista Hrvatski bilten koji je ubrzo 1959. preimenovan u Nova Hrvatska. (Vlašić, 2010: 291-292) List je izlazio u Londonu kao mjesečnik, a od 1974. godine kao dvotjednik.

  Pored toga što je bio jedan od najcjenjenijih listova, za razliku od većine emigrantskoga tiska koji je uređivalo jedno ili dvoje ljudi, NH je imala pravo veliko uredništvo i vrlo sređenu kartoteku i dokumentaciju. Tijekom 32 godine djelovanja kroz uredništvo je prošao veći broj članova, između ostalih i Zlatko Markus, Borisa Maruna, Tihomil Rađa, Gojko Borić, Branko Salaj, Gvido Saganić, Vladimir Pavlinić, Željko Toth, Vlado Koretić, Bogdan Radica itd. Uredništvo je prvotno bilo smješteno u jednoj maloj podrumskoj sobi u Londonu. Zahvaljujući prilozima dvadesetak prijatelja NH-u koji su dali po tisuću dolara i uz dobit koju je donio Hrvatski pravopis, uspjeli su kupiti šesterosobnu kuću u neposrednoj blizini stanice podzemne željeznice Wimbledon Park na adresi 2 Farquhar road. Prema Kušanu (2000: 103), bila je to najbolja investicija u povijesti NH-a. Svatko je imao svoju sobu, a svaki je dan u kući radilo 5-6 osoba. Za emigrantske prilike to je bilo neuobičajeno i dobro je funkcioniralo. U podrumu kuće je bila biblioteka i hemeroteka.

  Vrijedna dokumentacija u kojoj je bila i kartoteka suradnika časopisa bila je trn u oku jugoslavenskim vlastima. Djelovanje Jakše Kušana i Nove Hrvatske bilo je pod stalnim praćenjem od strane UDBE. Ipak, zbirka nikad nije došla u ruke jugoslavenskoj tajnoj službi. Kušan je u intervjuu za projekt COURAGE istaknuo da je njegov odabir Londona kao mjesta u kojem će djelovati bio pun pogodak „jer je to otvoreno okruženje koje je primalo sve izbjeglice iz čitavog svijeta i imali smo potpunu zaštitu od jugoslavenskih tajnih služba. UDBA jest prijetila, ali engleske su vlasti davale uvijek policijsku zaštitu kad god bi prijavili prijetnje. Zato su vlasti u Beogradu često govorile da smo mi suradnici nekih britanskih tajnih služba i na kraju nas ipak nikad nisu dirali.“ (Intervju s Kušan, Jakšom_2)

  Nakon pada komunizma i stvaranja neovisne Hrvatske, uredništvo je odlučilo da je njihovo izdavanje izgubilo smisao. Kušan se odlučio vratiti u domovinu i u Hrvatsku prenijeti i arhivu toga lista i svoju osobnu arhivu. Kako se radilo o ogromnoj količini materijala, odlučio ga je donirati Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (NSK) koja je već ranije pokazala veliki interes. Godine 1994. godine, Kušan je darovao cjelokupnu dokumentaciju, kartoteku i knjižnicu uredništva Nove Hrvatske, a istodobno je poklonio i dio svoje osobne knjižnice. NSK je po građu poslala dva velika kamiona tekstilne tvrtke „Varteks“ koji su se vraćali iz Engleske. Kako vozači kamiona nisu imali iskustva u tom poslu, nisu znali da su ti kamioni, koji su bili natkriveni samo ceradama, nepodobni za prenošenje takvoga tereta (knjiga i dokumenata). Problem je nastao prilikom unosa građe u NSK, čija se nova zgrada tada tek dovršavala. Prilikom istovara i unosa građe u zgradu dogodio se pljusak te je značajan dio građe uništen.

  Dio svoje osobne zbirke koju je čuvao u svojem londonskom stanu je također dao NSK, a dio je ostao kod njega i nalazi se i danas u njegovome stanu u Zagrebu. Tako su nastale dvije zbirke – zbirka Nove Hrvatske u NSK i privatna zbirka Jakše Kušana. Svoju privatnu zbirku, koja sadrži knjige, fotografije, brošure i privatnu korespondenciju od sredine 1950-ih, Kušan je obećao pokloniti Franjevačkoj gimnaziji u Visokom (BIH).

  Odgovarajući za projekt COURAGE na pitanje o tome je li bio svjestan važnosti sakupljanja zbirke, rekao je da je bio svjestan da bi ta građa jednoga dana mogla puno značiti nekom istraživaču povjesničaru, i to ne samo za pisanje povijesti hrvatske emigracije, nego i za povijest Hrvatske općenito. (Intervju s Kušan, Jakšom_2)

  Privatna zbirka Jakše Kušana nije dostupna javnosti, i nije korištena ni u kakve posebne svrhe, osim samom Kušanu za pisanje njegovih memoara.

Opis sadržaja

• Nakon što je najveći dio svoje osobne arhive, s uredničkom arhivom lista Nova Hrvatska, predao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Jakša Kušan je manji dio zbirke ostavio u svojem posjedu u svome domu u Zagrebu. Ta zbirka sadrži preko 1 000 knjiga uglavnom povijesne tematike, ponajviše iz hrvatske povijesti, koje je sakupljač zadržao za svoju osobnu upotrebu i rad. U zbirci se nalazi i nekoliko stotina fotografija, uglavnom u obliku negativa, koje su tijekom godina nastajale u uredništvu Nove Hrvatske ili u vrijeme nastupa Nove Hrvatske kao izdavača na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu. Sudjelovanje na Frankfurtskom sajmu bio je značajan događaj za povijest hrvatske kulturne opozicije u iseljeništvu. Uredništvo lista Nova Hrvatska, koje je 1972. objavilo i knjigu Hrvatski pravopis, i izdavačka kuća „Hrvatska revija“ Vinka Nikolića, bili su prvi hrvatski emigranti koji su se kao izdavači pojavili na sajmu. Od 1973. svake su godine zajedno nastupali u Frankfurtu. Prema riječima Jakše Kušana, „to je jedan od pokazatelja kako kulturne manifestacije znaju biti za političke diktature i totalitarne sisteme ubitačniji nego atentati.“ (Intervju s Kušan, Jakšom_2) Također je naveo da se prema publici koja je dolazila na sajam vidjelo „da to nije uobičajena publika za jedan sajam knjiga. Naš štand su posjećivali i radnici koji bi često dolazili direktno s posla i u radnoj odjeći. Štand je uvijek bio pun, bez obzira na to što su znali da ima ubačenih agenata UDBE.“ (Intervju s Kušan, Jakšom_2) Taj je nastup imao opozicijska obilježja pa su jugoslavenske vlasti u svojoj namjeri da ga zabrane koristile čak i diplomatski aparat. (Kušan, 2000: 123) Unatoč pokušajima jugoslavenskih vlasti da onemoguće te nastupe, Nova Hrvatska i Hrvatska revija su svake godine proširivale svoju produkciju i svoj štand.

  Zbirka također sadrži i manju količinu arhivskih dokumenata, prvenstveno sakupljačevu korespondenciju s raznim osobama od 1950-ih do početka 1990-ih u kojima se kritički promišljalo o jugoslavenskom komunističkom sustavu. Ponajviše se radilo o suradnicima lista Nova Hrvatska. Neka pisma koja su bila dosta povjerljiva, pogotovo dokumentacija koja je bila vezana za informatore iz Hrvatske, Kušan je čuvao posebno, izvan uredništva Nove Hrvatske, u privatnom stanu na adresi 93 Dora Road, London. Njegov brat Zlatko, odvjetnik po struci, bio mu je jedan od najvažnijih informatora. On je slao vrlo iscrpne izvještaje (nekad pisane rukom, nekad pisaćom mašinom) o političkim i društvenim događanjima, o sudskim procesima i slično. Te izvještaje je slao načinom koji nikad nije bio otkriven. Ubacivao je kratke poruke u pakete jugoslavenskih novina koje je slao Jakši. Također, kad je trebalo javiti neke kratke poruke, onda su se služili jednim rasterom u koji je brat upisivao tekst koji se mogao pročitati samo ako bi ga se gledalo pomoću rastera. Brat ga je pretplaćivao na sve novine i slao ih u London, što nije bilo protuzakonito. Jednom prilikom bio je pritvoren i osumnjičen da protudržavno djeluje, ali se prilikom pritvora na optužbe da informira brata emigranta koji je neprijatelj socijalističke Jugoslavije, branio tezom da te novine šalje s vjerom da će Jakša čitanjem jugoslavenske štampe promijeniti svoje uvjerenje i prihvatiti jugoslavensku vlast i socijalizam. (Intervju s Kušan, Jakšom_2) Drugi način na koji ga je njegov brat informirao bilo je korištenje Brailleova pisma. Preko Zlatkovog prijatelja Mirka Vidulića koji je bio slijep slali su knjige na Brailleovom pismu unutar kojih bi bili razni materijali. Uz to su koristili i besplatnu Brailleovu poštu. (Kušan, 2000: 223) Uredništvo se informiralo i preko hrvatskih gastarbajtera od kojih su neki redovito odlazili u Hrvatsku i koji bi pritom za NH slikali objekte, javljali im o suđenjima i drugim događanjima.

  Zbirka sadrži i neke brošure koje također svjedoče o kulturnoj opoziciji u vrijeme socijalizma, poput brošure s programom ljetnih škola Sveučilišta Slobodna Europa u egzilu (Free Europe University in Exile), koje je Kušan pohađao krajem 1950-ih i početkom 1960-ih. U zbirci se nalazi i kopija videosnimke (VHS) intervjua koji je Jakša Kušan dao Australskoj televiziji 1967. godine, a u kojoj otvoreno progovara o zatiranju ljudskih i građanskih prava u socijalističkoj Jugoslaviji. 

Sadržaj

• fotografije: 100-499
• publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 1000-
• siva literatura (uobičajena arhivska građa poput brošura, biltena, letaka, izvješća, obavještajnih dosjea, zapisa, radnih dokumenata, zapisnika sa sastanka): 100-499
• video snimke (uključujući snimke usmene povijesti): 0-9

Imatelji  

• Kušan, Jakša

Vlasnici 

• Kušan, Jakša

Zemljopisni  opseg zbirke

• nacionalni

Teme

• iseljeništvo/egzil
• nacionalni pokreti (domoljubna opozicija)
• pokreti za ljudska prava

Osnivači

• Kušan, Jakša

Datum osnivanja

• 1955

Mjesto osnivanja

• London, United Kingdom
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Kušan, Jakša

Sakupljači

• Kušan, Jakša

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Donacija arhive lista Nova Hrvatska Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, 1994.

Reprezentativni primjerci

• Babić, Stjepan, Božidar Finka and Milan Moguš. Hrvatski pravopis, 1972. Knjiga
• Ljetni seminar Sveučilišta slobodna Europa u egzilu, 1957. Brošura

Vrsta  pristupa

• zatvoreno za javnost

Autor ove stranice

• Mihaljević, Josip

Bibliografija

• „Babić – Finka – Moguš: Hrvatski pravopis, 1971. (londonac)“. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Accsessed April 22, 2018.  http://ihjj.hr/iz-povijesti/babic-ndash-finka-ndash-mogus-hrvatski-pravopis-1971-londonac/57/
• Babić, Stjepan, Božidar Finka, and Milan Moguš. Hrvatski pravopis (Croatian Ortography). London: Nova Hrvatska, 1972.
• Bačko, Matea. „Pogledi hrvatske intelektualne emigracije na hrvatsko pitanje u Jugoslaviji od 1971. do 1990. na primjeru Hrvatske revije i Nove Hrvatske“ (Views on the Croatian Question within Yugoslavia from 1971 to 1990 by the Croatian Intellectual Emigration on the Example of Hrvatska revija and Nova Hrvatska. MA thesis. Zagreb: Croatian Catholic University, 2018.
• Blažeković, Milan. Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije (Bio-bibliographical lexicon of the Hrvatska revija magazine contributors). Zagreb: Školske novine-Pergamena, 1996.
• Čizmić, Ivan, Main Sopta and Vlado Šakić. Iseljena Hrvatska (Croatia emigration). Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2005.
• Durin-Horniyk, Veronika. „The Free Europe University in Exile Inc. and the Collège de l'Europe libre (1951-1958)“. In Katalin Kádár Lynn (ed.), The Inauguration of Organized Political Warfare: Cold War Organizations Sponsored by the National Committee for a Free Europe / Free Europe Committee, pp. 439–514. Saint Helena,CA: Helena History Press, 2013.
• Elezović, Almir. „Nova Hrvatska – nezavisni list za domovinu i emigraciju“ (“Nova Hrvatska: Independent journal for homeland and emigration”). Lucius, vol. 1 (2002), no. 2: 129–151.
• Hameršak, Filip. „Kušan, Jakša“. Hrvatski biografski leksikon (Croatian Biographical Lexicon). Accsessed March 22, 2018. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11571
• Katalinić, Kazimir. Od poraza do pobjede: povijest hrvatske političke emigracije: 1945.-1990. (From defeat to victory: history of Croatian political emigration: 1945-1990), vol. 1. Zagreb: Naklada Trpimir, 2017.
• Krašić, Wollfy. „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija“ („Croatian spring“ and the Croatian political emigration“). Doctoral thesis. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016.
• Kušan, Jakša, interview by Mihaljević, Josip and Albert Bing, May 25, 2018. COURAGE Registry Oral History Collection
• Kušan, Jakša, interview by Mihaljević, Josip, April 05, 2018. COURAGE Registry Oral History Collection
• Kušan, Jakša. Bitka za Novu Hrvatsku (Battle for New Croatia). Rijeka: Otokar Keršovani, 2000.
• Novak, Božidar. Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću (Croatian journalism in 20th century). Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2005.
• Scott-Smith, Giles. „The Free Europe University in Strasbourg: U.S. State-Private Networks and Academic 'Rollback'“. Journal of Cold War Studies, vol. 16 (2014), nu. 2: 77-107.
• Vlašić, Anđelko. „List Nova Hrvatska 1958.-1962.“ (“The Paper Nova Hrvatska, 1958-1962"). In Nada Kisić Kolanović, Zdenko Radelić, Katarina Spehnjak(eds.), Disidenstvo u suvremenoj povijesti (Dissent in contemporary history), pp. 291-314. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010.

Kušan, Jakša, interview by Mihaljević, Josip, April 05, 2018. COURAGE Registry Oral History Collection

Kušan, Jakša, interview by Bing, Albert , Mihaljević, Josip, May 26, 2016. COURAGE Registry Oral History Collection