Lokacija

• Pula Hercuov prolaz 1, Croatia 52100
  Pokaži na karti

Jezici

• hrvatski

Mrežna stranica

• http://library.foi.hr/m3/kds1.php?sqlx=S02007&sqlid=1&sqlnivo=&dlib=1&H=pula

Naziv zbirke 

• Digitalna zbirka Istarski borac

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Sveučilišna knjižnica u Puli posjeduje skoro sve brojeve Istarskog borca/IBOR-a (nedostaju dva broja – br. 1 (1970.) i br. 1 (1978.)) koji su danas dostupni u digitalnoj verziji na stranici knjižnice, a koji ujedno čine digitalnu zbirku „Istarski borac“. Kao godina osnutka fizičke zbirke uzima se 1953. godina, odnosno prva godina izlaženja časopisa, a ujedno i godina kada su prvi brojevi časopisa dospjeli u Sveučilišnu knjižnicu (tadašnju Naučnu biblioteku). Kao godina osnutka digitalne zbirke uzima se 2010. godina, kada je časopis Istarski borac digitaliziran. Tijekom skoro dvadeset i šest godina izlaženja časopisa knjižnica je sakupila samo dio brojeva časopisa, a preostale brojeve je u sklopu izrade bibliografije Istarskog borca/IBOR-a, a na zamolbu Hrvatskoga književnog društva i Borisa Domagoja Biletića, sakupila knjižničarska savjetnica Marija Petener-Lorenzin. 

  Omladinski list pulskih gimnazijalaca Istarski borac pokrenut je 15. listopada 1953. godine u Puli. Prvi broj Istarskoga borca izlazi na inicijativu literarne sekcije Gimnazije „Branko Selemić“ i njihove mentorice Ljubice Ivezić, a nosi podnaslov Glasilo literarne sekcije Gimnazije „Branko Selemić“. Već od drugoga broja časopis postaje Časopis omladine Istre i financira se od strane Kotarskoga komiteta Narodne omladine, a takav je status vjerojatno dobiven početnim praćenjem partijske linije. Prema riječima Ljubice Ivezić, za ideološke i političke članke bilo je rezervirano mjesto u uvodniku. (Ivezić: 1992, 97).

  Riječ je o prvome omladinskom časopisu u Jugoslaviji, koji će uz dva prekida (1964. do 1969., 1974. do 1976.) izlaziti sve do rujna 1979., tj. afere „Slučaj IBOR“. Istarski je borac važan za razvoj hrvatskoga jezika, književnosti i kulture u Istri, poglavito u smislu razvoja mladih književnika i intelektualaca Istre, koji su kasnije postali važni za razvoj kulture, povijesti i društveno-političkog života Istre. Kako objašnjava sama pokretačica Istarskog borca Ljubica Ivezić, učenici „prihvaćaju zadatak da se svojim književnim i kulturnim radom bore u prvom redu za afirmaciju svoje domaće beside koja je pod talijanskim fašizmom grubo proganjana˝ (Ivezić: 1992, 97). U uvodu prvoga broja Istarskog borca uredništvo objašnjava razloge pokretanja lista: „Pisci originalnih radova će svoju tematiku nalaziti u prvom redu u svom vlastitom životu, zatim u istarskoj i uopće jugoslavenskoj socijalističkoj stvarnosti. Ovakvim radom razvijat ćemo ljubav prema materinskom jeziku, prema svojoj socijalističkoj zemlji i svome narodu. Dokazivat ćemo svakome i uvijek da najmlađe istarske generacije ne žele nikad više zamijeniti dragu domaću riječ tuđinskom, niti svoju narodnu vlast vlašću tuđina˝ (Istarski borac, no. 1 (1953) 1).

  Međutim, kako je vrijeme prolazilo, okolnosti, politike i generacije su se mijenjale i urednički pristup Istarskoga borca se promijenio, odnosno više nije bio na liniji Partije. Promjena odnosa prema listu najprije se ogledala u kritici njegova rada iznesenoj kako na partijskim sastancima, tako i javno, a kasnije prestankom financiranja časopisa te time njegovim gašenjem. Prema riječima člana posljednjeg uredništva Borisa Domagoja Biletića: „Istarski borac bio je jedino istinsko demokratsko svjetlo pisane riječi ne samo mladih, u Istri pa i šire, nekad formalno, a najčešće ni pod kakvom režimskom „kapom“ bilo koje tadašnje političke institucije, od početka 1950-ih do demokratskih promjena 1990.“ (Opis fonda „Ibor: glas mladih Istre“).

  Dolores Petrinić, autorica knjige Hrvatska književnost u istarskim časopisima druge polovice XX. st., mišljenja je kako je Istarski borac pokrenut „s misijom opismenjavanja i širenja pozitivnog odnosa prema hrvatskom jeziku i književnosti“ (Petrinić: 2007, 9). A kako je objavljivao tekstove koji „argumentirano i angažirano promišljaju aktualnu kulturnu i društvenu problematiku” te kako je IBOR imao tendenciju prerastanja u časopis „koji bi ozbiljnije i kritičnije tretirao, ne samo književnost, nego kulturu i društvo uopće“, Petrinić smatra kako je izmicanje političkoj kontroli dovelo do prestanka izlaženja časopisa. (Petrinić: 2007, 11).

  Prijelomni trenutak bila je objava prijevoda engleske pjesme pedofilsko-homoseksualnog sadržaja Molim te, učitelju, pjesnika Allena Ginsberga, objavljena u sklopu teme broja Totalne institucije. Istarsko izdanje Večernjeg lista i Glasa Istre u više su navrata pisali o „Slučaju IBOR“, a slučaj je zainteresirao i omladinske listove u Zagrebu. Nakon višemjesečne partijske, ali i medijske rasprave, ukinuto je financiranje časopisa, a po privatnoj tužbi novinara Armanda Černjula, uredništvo je 8. listopada 1980. osuđeno zbog uvrede.

Opis sadržaja

• Časopis Istarski borac izlazi od 1953. do 1979., uz dva prekida (1964. do 1969., 1974. do 1976.). U tome su razdoblju izašla ukupno 73 broja časopisa (neki kao dvobroji), a u njima ukupno 1 996 radova, odnosno članaka, koji su se bavili pitanjima kulture, umjetnosti, sporta, ali i temama lokalne i opće društvene problematike s kojom se često lokalni socijalistički rukovodioci nisu slagali. Časopis je bio namijenjen mladim ljudima – osnovnoškolske, srednjoškolske i studentske dobi, a oni su u njemu i objavljivali.

  Digitalna verzija časopisa Istarski borac u cijelosti je dostupan na internetu, u sklopu repozitorija Sveučilišne knjižnice u Puli. Časopis Istarski borac nalazi se u rubrici „Časopisi“, a podijeljen je u dva dijela. Prvi se dio odnosi na razdoblje od 1953. do 1974., a nosi naziv Istarski borac, dok drugi dio obuhvaća razdoblje od 1976. do 1979. i naziva se IBOR.

  Član posljednjeg uredništva IBOR-a Nevenko Petrić izradio je press-clipping „Slučaja IBOR“ koji se nalazi u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, a iz kojega je vidljiva velika medijska popraćenost slučaja u omladinskim, republičkim i lokalnim listovima. 

Sadržaj

• publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 10-99

Imatelji  

• Sveučilišna knjižnica u Puli

Vlasnici 

• Sveučilišna knjižnica u Puli

Dionici u zbirci 

• Dobrić, Bruno

Zemljopisni  opseg zbirke

• međunarodni

Teme

• književnost i književna kritika
• nezavisno novinarstvo
• studentski pokreti

Osnivači

• Sveučilišna knjižnica u Puli

Datum osnivanja

• 2015

Mjesto osnivanja

• Pula, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Petener-Lorenzin, Marija

Sakupljači

• Petener-Lorenzin, Marija

Podupiratelji

• Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Knjiga: Bibliografija časopisa "Istarski borac" - "Ibor". Marija Peterner-Lorenzin, 2006.
• Opći događaj: Digitalna verzija Istarskog borca na Internetu, 2015.

Reprezentativni primjerci

• Posljednji broj IBOR-a, 1979. Novine
• Presuda uredništvu IBOR-a objavljena u Poletu, 1980. Novine

Vrsta  pristupa

• potpuno otvoren za javnost

Publikacije o zbirci

• 1) Crnobori, Albino. "Što je za moju generaciju značio literarni klub ˝Istarski borac˝." Istarski mozaik, no. 5/6 (1968), 412-415.

  2) Ivezić, Ljubica. ˝I jedna važna obljetnica između, na koju ne treba zaboraviti.˝ Dometi 26, no. 5/6 (1993), 95-100.

  3) Ivezić, Ljubica. 2012. Odbljesci pamćenja. Pula - Pazin: Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika – Matica hrvatska ogranak Pazin 

  4)  Petener-Lorenzin, Marija. 2006. Bibliografija časopisa "Istarski borac" - "Ibor": (1953.-1979.). Pula: Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika

  5)  Petrinić, Dolores. 2007. Hrvatska književnost u istarskim časopisima druge polovice XX. st. Rijeka: Društvo hrvatskih književnika

  6) ˝45 godina Istarskoga borca.˝ Nova Istra 10, no. 3 (1998), 225-241. 

Autor ove stranice

• Bencetić, Lidija

Bibliografija

1) Crnobori, Albino. "Što je za moju generaciju značio literarni klub ˝Istarski borac˝." Istarski mozaik, no. 5/6 (1968), 412-415.

2) Cvitan, Vladimir. "Intervju: Predrag Matvejević. Dosta gruba smjenjivanja." Polet (Zagreb), January 23, 1980, 9-10.

3) Černjul, Armando. "Dosta grube dezinformacije." Polet (Zagreb), February 6, 1980, 2.

4) Černjul, Armando. ˝Kome služi „Ibor“?˝ Večernji list (istarski), October 3, 1979, 6.

5) Članovi redakcije Ibora. ˝Fusnote za A. Černjula.˝ Večernji list (istarski), November 1, 1979, 6.

6) ˝Istarski borci.˝ Studentski list (Zagreb), June 4, 1982, 22.

7) Ivezić, Ljubica. ˝I jedna važna obljetnica između, na koju ne treba zaboraviti.˝ Dometi 26, no. 5/6 (1993), 95-100.

8) Ivezić, Ljubica. 2012. Odbljesci pamćenja. Pula - Pazin: Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika – Matica hrvatska ogranak Pazin

9) ˝Jačati društveni utjecaj u „Iboru“.˝ Glas Istre (Pula), December 3, 1979, 6.

10) Kalčić, Slavko and Monfardin, Aldo. ˝Slučaj ˝Ibor˝.˝ Pitanja (Zagreb), no. 3 (1980), 71-77.

11) ˝Nepovoljno o „Iboru“.˝ Glas Istre (Pula), September 10, 1979, 7.

12) Petener-Lorenzin, Marija. 2006. Bibliografija časopisa "Istarski borac" - "Ibor": (1953.-1979.). Pula: Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika

13) Petrinić, Dolores. 2007. Hrvatska književnost u istarskim časopisima druge polovice XX. st. Rijeka: Društvo hrvatskih književnika

14) ˝Rasprava o „Iboru“.˝ Glas Istre (Pula), November 27, 1979, 4.

15) ˝Rasturanje redakcije.˝ Studentski list (Zagreb), November 16, 1983, 18.

16) Redakcija Ibora. ˝Fotogenični lažopisac.˝ Polet (Zagreb), February 19, 1980, 2.

17) Vincek, Boris. ˝Iz intimne povijesti Istarskog borca.˝ Glas Istre (Pula), September 26, 2009, 42. 

18) ˝45 godina Istarskoga borca.˝ Nova Istra 10, no. 3 (1998), 225-241. 

Dobrić, Bruno, interview by Bencetić, Lidija , October 31, 2017. COURAGE Registry Oral History Collection