Lokacija

• Zagreb Trg Marka Marulića 21, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• hrvatski
• makedonski
• njemački
• slovenski
• srpski

Mrežna stranica

• http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_5455

Naziv zbirke 

• HR-HDA-1567, Matica hrvatska (fond)

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Arhivski fond Matice hrvatske predstavlja prvorazredni povijesni izvor za kulturnu, ali i političku povijest Hrvatske. Nastao je djelovanjem Matice hrvatske, neprofitne i nevladine udruge utemeljene kao društvo za  promicanje hrvatske književnosti i kulture. Iako je najveći dio svoje djelatnosti ostvarivala kao najreprezentativniji hrvatski nakladnik, Matica hrvatska do danas je ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti, sudjelujući u njenim brojnim turbulentnim događajima. Matica hrvatska postala je središnja hrvatska kulturna institucija u reformskom hrvatskom nacionalnom i kulturnom pokretu - hrvatskome proljeću. Svojom izdavačkom djelatnošću na polju književnosti, historiografije, ekonomije, glazbe i drugih umjetnosti, ali i organiziranjem znanstvenih i kulturnih događanja, skupova i javnih tribina po čitavoj Hrvatskoj, Matica hrvatska nametnula se kao vodeća kulturna snaga Hrvatskoga naroda šezdesetih i početka sedamdesetih godina 20. stoljeća. Oko nje se okupljala hrvatska inteligencija koja je bila nezadovoljna tadašnjim položajem Hrvatske unutar jugoslavenske federacije, a napose odnosom federalne vlasti prema hrvatskom nacionalnom identitetu. Zbog toga je komunistička vlast na nju počela gledati kao na instituciju nositeljicu opozicijskih političkih ideja i rivala samom Savezu komunista.

  Arhivsko gradivo koje je ta institucija čuvala od svojeg osnivanja 1842., Matica hrvatska je depozitom pohranila u Hrvatski državni arhiv 1994. godine (Knjiga depozita 59/1994). Takvo stanje je bilo do 2007. kad je Matica darovnim ugovorom Arhivu gradivo darovala u posjed. Odmah nakon toga Matica je Arhiv u nekoliko navrata predala i novopronađeno gradivo količine od cca. 200 arhivskih kutija i donirala mu otad kompletan arhivski fond. (akv. 41/2007; akv. 36/2008 i akv. 39/2008).

  Preuzimanjem nesređenoga (neorganiziranog) gradiva 1994. godine, Arhiv se obvezao na njegovo sređivanje, izradu sumarnoga inventara, te izradu analitičkoga inventara za najvrednije dokumente fonda - rukopise. Preuzeto je 136 registratora, 94 arhivske kutije i 2 metra rinfuzne građe (oko 23 d/m tehničkih jedinica, te 2 d/m rinfuzne građe) koje nije imalo nikakvoga pratećeg pomoćnog pomagala niti popisa. Gradivo je sređeno, inventar je objavljen 1998. (Bućin, 1998), a građa je postala dostupna javnosti. Načinjeno je i kazalo rukopisa prema imenima autora. Troškove sređivanja snosila je Matica hrvatska. Gradivo preuzeto 1994. mikrofilmirano je, a u tijeku je i postupak digitalizacije tih snimaka. Sređivanje gradiva zaprimljenog akvizicijama 2007. i 2008. godine započelo je 2008. (prvo Ladislav Dobrica, a potom Mario Fabekovac). Novopridošlo gradivo je uklopljeno u strukturu fonda koji je definiran 1998. Troškove sređivanja fonda snosio je Hrvatski državni arhiv.

  Gradivo fonda je u potpunosti dostupno javnosti. Zbog Zakona o autorskim pravima, jedino je ograničeno objavljivanje rukopisa. Za takvo korištenje nužna je dozvola autora ili njihovih pravnih nasljednika. S obzirom na to da se radi o arhivskom fondu, ne može se reći da je relativno često korišten, a ponajviše su ga koristili pripadnici akademske zajednice (iz polja književnosti i povijesti), ali i novinari budući da je tema hrvatskoga proljeća u hrvatskoj javnosti bila politički relativno aktualna nakon pada komunizma u Hrvatskoj. Na osnovi gradiva 2007. godine održana je izložba o 40. obljetnici Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.

Opis sadržaja

• Fond sadrži gradivo nastalo u rasponu od 1838. do 2006. godine na ukupno 44.70 d/m građe (43 knjige i 442 kutije gradiva). Za povijest kulturne opozicije među najvažnijim dijelovima građe valja ubrojiti dokumentaciju redakcijâ i rukopisa Matičinih časopisa (Kolo, Hrvatska revija i Hrvatski tjednik). Časopis Hrvatski tjednik izlazio je relativno kratko, samo jednu, ali burnu 1971. godinu u kojoj je imao ulogu medija preko kojega je Matica hrvatska izravno komunicirala s hrvatskom javnošću. List je postao središnjim mjestom za artikuliranje i promidžbu ideja hrvatskoga proljeća, ali je s njime i dijelio istu sudbinu – bio je ugašen u prosincu 1971. Arhivsko gradivo Hrvatskoga tjednika uglavnom je sačuvano u dijelu računovodstvene dokumentacije i dokumentacije o prodaji, ali fond sadrži i cjelovite primjerke lista uključujući i cenzurirani broj od 30. srpnja 1971. i onaj s tekstom sudske odluke Vrhovnoga suda na naslovnici umjesto po vlast spornoga teksta "Dramatični trenutak Hrvatske“. U tom članku citirane su izjave Vladimira Bakarića i Jakova Blaževića o tvz. kontrarevolucionarnoj djelatnosti, odnosno o prodoru nacionalizma u Hrvatskoj, a popratio ih je kritički odgovor anonimnoga autora što je bio poticaj vlastima da cenzuriraju taj broj. Tu su i dokumentacije o raznim projektima poput izdavačkoga projekta Hrvatskog pravopisa iz 1971., čija je naklada spaljena nakon sloma hrvatskog proljeća. U fondu se nalazi i original Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine. Osobito je značajan policijski elaborat – Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske - sastavljen 1972. godine, nakon gašenja Matičinoga rada.

  Fond sadrži pravila i ostale normativne akte, zapisnike sjednica radnih tijela, planove, dnevnike i izvješća o radu, afere i polemike, personalnu dokumentaciju djelatnika, dokumentaciju o članstvu, financijsku dokumentaciju, dokumentaciju vezanu uz izdavaštvo, statistike, fototeku, stampate, prijedloge grafičkih rješenja znakova Matice hrvatske, hemeroteku, zatim prepisku, dokumentaciju o imovini Matice, proslavama obljetnica, kulturnim akcijama, znanstvenim skupovima, književnim večerima i izložbama knjiga, raznim kulturnim akcijama, književnim nagradama, polemikama s pojedincima, pogotovo o onima o aferama s nacionalnim tematikom. Fotografsko gradivo sadržava radove Toše Dabca s motivima skulptura Ivana Meštrovića. Tu su i razne brošure, letci i sl., ali i ostavština kontroverznoga književnika Mile Budaka koji je za vrijeme ustaškoga režima NDH bio ministar u njenoj vladi. U gradivu se nalazi i manji broj audio zapisa, uglavnom nekih znanstvenih i kulturnih skupova.

  Najveći dio gradiva pisan je hrvatskim jezikom, a mnogo manje latinskim i njemačkim jezikom vezano za početke djelovanja Matice u 19. stoljeću, te u kasnijem razdoblju srpskim, slovenskim i makedonskim jezik.

Sadržaj

• fotografije: 500-999
• publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 1000-
• siva literatura (uobičajena arhivska građa poput brošura, biltena, letaka, izvješća, obavještajnih dosjea, zapisa, radnih dokumenata, zapisnika sa sastanka): 1000-

Imatelji  

• Hrvatski državni arhiv

Vlasnici 

• Matica hrvatska

Dionici u zbirci 

• Fabekovac, Mario

Zemljopisni  opseg zbirke

• nacionalni

Teme

• književnost i književna kritika
• nacionalni pokreti (domoljubna opozicija)
• partijski disidenti (otpadnici od partije)

Osnivači

• Matica hrvatska

Datum osnivanja

• 1842

Mjesto osnivanja

• Zagreb, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Matica hrvatska

Sakupljači

• Matica hrvatska

Podupiratelji

• Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Akvizicija zbirke Matice hrvatske od strane Hrvatskoga državnog arhiva, 1994.
• Donacija Zbirke Matice hrvatske Hrvatskom državnom arhivu, 2007-2008
• Izložba: 40. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, 2007.

Reprezentativni primjerci

• Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, 1967. Strojopis
• Gotovac, Vlado, ur. Hrvatski tjednik, 1971. Časopis
• Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, 1972. Strojopis

Vrsta  pristupa

• potpuno otvoren za javnost

Autor ove stranice

• Mihaljević, Josip

Bibliografija

Aralica, Višeslav. 2009. Matica hrvatska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (Matrix Croatica in the Independent State of Croatia). Zagreb: Hrvatski institut za povijest.

Benčić Rimay, Tea (ed.). 2008. Dossier: Vlado Gotovac. Zagreb: Institut Vlado Gotovac.

Bratulić, Josip (ed.). 1997. Matica hrvatska: 1842. - 1997. (Matica hrvatska: 1842-1997). Zagreb: Matica hrvatska.

Brleković, Josip. 2002. Hrvatski tjednik: Bibliografija - 1971. (Croatian Weekly: Bibliography – 1971). Zagreb: Matica hrvatska.

Bućin, Rajka. 1998. Matica hrvatska: sumarni inventar (Matica hrvatska: summary inventory). Zagreb: Croatian State Archives.

“Deklaracija o nazvu i položaju hrvatskog književnog jezika“ (“Declaration on the Name and Position of the Croatian Literary Language“). Matica hrvatska. Accessed 20 August, 2018.

Gotovac, Vlado. 1989. Moj slučaj (My case). Ljubljana; Zagreb: Cankarjeva založba.

Gotovac, Vlado. 1995. Zvjezdana kuga: zatvorski zapisi 1972-1973. (Star plague: prison notes 1972-1973). Zagreb: Nakladni zavod Globus.

Hekman, Jelena (ed.). 1995. Vlado Gotovac: Djela (Vlado Gotovac: works). Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske.

Hekman, Jelena. 2002. Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske (Report on controlling the legality of the work of Matica hrvatska). Zagreb: Matica Hrvatska.

Jelčić, Dubravko. 1992. „Sto pedeset godina Matice hrvatske“ (The Hundred and Fifty Years of Matica Hrvatska“). Radovi Leksikografskoga zavoda 'Miroslav Krleža', 2 (1992): 81-96.

Kovačec, August. 2017. „Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika u povijesnom kontekstu“ (“Declaration on the Name and Position of the Croatian Language in Historcal Context“). Hrvatska revija 1 (2017). Matica hrvatska. Accessed October 4, 2018.

Ravlić, Jakša et al. (eds.). 1963. Matica hrvatska (1842. – 1962.) (Matica hrvatska, 1842-1862). Zagreb: Matica hrvatska.

Samardžija, Marko (ed.). 2017. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967.-2017.: vijesti, komentari, osude, zaključci (Declaration on the Name and Position of the Croatian Literary Language 1967-2017: news, comments, judgements, conclusions). Zagreb: Matica hrvatska.

Šarić, Tatjana. 2008. Kulturna politika vlasti u NR Hrvatskoj – primjer Matice hrvatske 1945.-1952. (Cultural policy of the National Republic of Croatia authorities - Matrix Croatica Example, 1945-1952). 2008., MA thesis, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb.

Štambuk-Škalić, Marina. 2009. „Arhivsko gradivo o Matici hrvatskoj u fondovima Hrvatskog državnog arhiva“ („Archival records on Matica hrvatska in the funds of the Croatian State Archives“). Kolo 1-2 (2009). Matica hrvatska, Accessed October 4, 2018.

Zidić, Igor (ed.). 2017. Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971. Zbornik radova (Croatia and the Croatian Spring 1971: proceedings ). Zagreb: Matica hrvatska.

Bukvić, Nenad, interview by Shek Brnardić, Teodora , May 10, 2016. COURAGE Registry Oral History Collection

Fabekovac, Mario, interview by Mihaljević, Josip, October 02, 2018. COURAGE Registry Oral History Collection