Lokacija

• Zagreb Trg Marka Marulića 21, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• hrvatski
• srpski

Mrežna stranica

• http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=3646

Naziv zbirke 

• HR-HDA-640. Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” (1944. – 1980.)

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Srpsko kulturno-prosvjetno društvo (SKPD) „Prosvjeta“ osnovano je u Glini 1944. i od tada datira i gradivo koje čini ovaj arhivski fond. „Prosvjeta“ je osnovana kao jedna u nizu srpskih ustanova i tijela što je započelo osnivanjem Srpskog kluba vijećnika Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH-a) kojeg će naslijediti Glavni odbor (GO) Srba u Hrvatskoj osnovan 1945. GO Srba formiran je uz odobrenje Politbiroa Centralnog komiteta KPH kao političko predstavništvo Srba u okviru Narodne fronte (NF) Hrvatske sa zadatkom okupljanja i ujedinjenja Srba u Hrvatskoj.

  Jedna od zadaća GO Srba u Hrvatskoj bilo je i uzdizanje srpske kulture preko SKPD „Prosvjeta“ čije je osnivanje i potaknuo. „Prosvjeta“ se tako bavila zaštitom i razvojem nacionalne kulture Srba u Hrvatskoj, radom na opismenjavanju i prosvjećivanju, potpomaganju i poticanju svih vrsta kulturnog i znanstvenog života Srba. Članovi Glavnog odbora „Prosvjete“ bili su istovremeno i članovi GO Srba u Hrvatskoj (Mile Počuča, Stevo Zečević, Bogoljub Rapajić, dr. Bogdan Stojsavljević, Dušan Brkić, Rade Žigić, Stanko Opačić-Ćanica, Nikola Sekulić i dr.). Uz to, osnovano je niz srpskih ustanova u Hrvatskoj: Centralna biblioteka, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Muzej Srba u Hrvatskoj, Srpsko pjevačko društvo „Obilić“, Izdavačko poduzeće i Štamparija te novine „Srpska riječ“.

  „Prosvjeta“ je kraće vrijeme funkcionirala kao nacionalna kulturna institucija s vrlo moćnim političkim zagovornicima (Dušan Brkić, Rade Žigić, Stanko Opačić-Ćanica). Oni su uz zagovaranje isticanja srpskih nacionalnih posebnosti kroz rad srpskih ustanova, u vrijeme „socijalističke preobrazbe sela“ karakterizirane obveznim otkupom i kolektivizacijom, podržavali nezadovoljne srpske seljake iz siromašnih „ustaničkih“ krajeva Like, Banije i Korduna zastupanjem teza o zapostavljanju i neravnopravnom položaju tih krajeva.

  Tom kritikom agrarne politike vlasti, vodeći hrvatski Srbi – Brkić, Žigić i Opačić došli su na njen udar. S padom i smjenom sa svih pozicija Brkića, Žigića i Opačića 1950. zbog optužbi za povezanost s Informbiroom i položaj „Prosvjete“ i ostalih srpskih ustanova će se promijeniti te će one biti dovedene u nepovoljniji položaj ili raspuštene. Ono što su navedeni trojac, a s njima i zapravo skoro cijeli srpski vrh u Hrvatskoj tražili, bilo je jačanje afirmacije srpskog nacionalnog izraza putem raznih nacionalnih manifestacija i srpskih ustanova u Hrvatskoj. Pretjerano jačanje i isticanje nacionalnih posebnosti komunističko vodstvo nije željelo dozvoliti jer je tendencija bila potiskivanje tradicije u korist socijalističkih vrijednosti pa su srpske ustanove rasformirane ili pripojene drugim institucijama već nekoliko godina nakon osnutka. Do prestanka rada Društva opstale su jedino novine i izdavačko poduzeće. Djelovanje je „Prosvjete“ na kulturnoj sceni Hrvatske stoga u tom razdoblju oporbeno jer proturječi zadanoj ideološko-političkoj liniji KP-a te su zbog toga i kulturne ustanove Srba u Hrvatskoj raspuštene ili je njihov značaj umanjen.

  Zanimljivo je spomenuti i sudbinu dijela gradiva Arhiva Srba u Hrvatskoj. Prema podacima iz Knjige akvizicija HDA 1947., SKD „Prosvjeta” predala je po službenoj dužnosti Arhiv Srba u Hrvatskoj (106 sanduka arhivalija) koji je 1947. trebao biti formiran kao jedan od odsjeka Državnog arhiva u Zagrebu, što, međutim, nikad nije ostvareno. Taj se podatak spominje u gradivu SKD „Prosvjeta“ (Druga glavna skupština). Gradivo je predano sadašnjem HDA-u, ali kao fond, Arhiv Srba u Hrvatskoj nije sačuvan. Što se s time dogodilo nikad, izgleda, nije istraženo.

  Sljedeći je val djelovanja „Prosvjete“, koji jest oporben režimu, iako to članovi „Prosvjete“  nikada nisu priznali, krenuo krajem 1960-ih te je trajao do početka 1970-ih. Tada je „Prosvjeta“ ponovo nastojala proširiti svoj utjecaj u Hrvatskoj kroz kulturne i prosvjetne aktivnosti te se afirmirati djelomice i u političkom kontekstu. Širenje „Prosvjetinog“ rada u to vrijeme bilo je ustvari pandan događajima koji su se odvijali u okviru Hrvatskog proljeća i traženja hrvatskog identiteta unutar Jugoslavije.

  „Prosvjeta“ i „Matica hrvatska“ u jednom su razdoblju surađivale slijedom sličnih težnji za afirmacijom nacionalnih obilježja – obje su institucije željele jače profiliranje u društvu temeljem isticanja nacionalnih posebnosti. Čelništvo „Prosvjete“ referiralo se pritom na određena pitanja srpskog identiteta i njegovog jačeg isticanja i prepoznavanja u tadašnjoj Hrvatskoj pa su postavljali pitanja vezana za jezik i njegovu uporabu u medijima i školama, o „neodređenom i nejasnom položaju Srba u Hrvatskoj.“ Isticali su potrebu ustavnih promjena kojima bi se garantirao ravnopravni državno-politički status Srba i ravnopravnost srpskog jezika nasuprot tendenciji pročišćavanja hrvatskog jezika te njegova upotreba, kao i ćirilično pismo u svim domenama javnog života.

  Zbog usporedbe s težnjama Matice hrvatske u to vrijeme, vlasti su odlučile prestati podupirati njen rad, Društvo je ostalo bez sredstava te je početkom 1970-ih faktički prestalo s radom, a 1980. je i formalno ukinuto. Gradivo fonda je stoga važno kao dokaz djelovanja SKD „Prosvjete“ oporbenog režimu zbog čega je i ukinuto.

  Gradivo fonda je nakon ukinuća Društva preuzeto u HDA gdje se od tada čuva, arhivistički je obrađeno te se daje na korištenje. Gradivo se tretira kao javno arhivsko gradivo te je slobodno za korištenja, osim ograničenja vezanog za dokumente koje sadrže osobne podatke prema čl. 21 Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Opis sadržaja

• Zbirka sadrži različite arhivske dokumente kao i publikacije, ali nisu svi relevantni za temu kulturne oporbe. Gradivo fonda je 2014. arhivistički obrađeno i izrađeno je obavijesno pomagalo. Cjeline koje su relevantne za istraživanje kulturne oporbe režimu, u ovom slučaju aktivnosti s nacionalnim predznakom koje režim nije smatrao u skladu sa zadanim ideološkim postavkama, mogu se pronaći u zapisnicima i materijalima tijela upravljanja Društvom. Nalaze se u sljedećim cjelinama:  1. Osnutak i prestanak rada SKD „Prosvjeta“ (1.2. Dokumenti o prestanku rada Društva), zatim 3. Tijela upravljanja SKD „Prosvjeta“ (3.1. Glavne skupštine; 3.1.1. Prva glavna godišnja skupština Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj i SKPD „Prosvjeta“, 3.1.2. Druga glavna godišnja skupština SKPD „Prosvjeta“, 3.1.3. Treća glavna godišnja skupština SKPD „Prosvjeta“, 3.1.11. Jedanaesta glavna godišnja skupština SKD „Prosvjeta“, 3.3. Zapisnici sjednica Izvršnog odbora, 1967. – 1971., 3.4.1. Sjednice Glavnog odbora, 1971.) te 8. Korespondencija s tijelima vlasti i uprave, drugim ustanovama, organizacijama i članovima.

  Iako je gradivo sporadično vezano za djelovanje oporbe režimu (iako glavni akteri događanja sebe takvima nisu smatrali), ono dokumentira nastojanja najjačeg kulturnog društva Srba kao jednog od konstitutivnih naroda u tadašnjoj Hrvatskoj, za svojom jačom afirmacijom kroz borbu za isticanje svojih nacionalnih obilježja u kulturi, medijima, obrazovanju i znanosti, što nije ostalo samo na razini kulture već je prešlo i na političku razinu.

Sadržaj

• publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): nepoznata količina
• rukopisi (osobni dokumenti, dnevnici, bilješke, pisma, skice itd.): nepoznata količina

Imatelji  

• Hrvatski državni arhiv

Vlasnici 

• Hrvatski državni arhiv
• Serbian Cultural Association Prosvjeta

Dionici u zbirci 

• Šarić, Tatjana

Teme

• demokratska opozicija
• manjinski pokreti
• nacionalni pokreti (domoljubna opozicija)

Osnivači

• Serbian Cultural Association Prosvjeta

Datum osnivanja

• 1944

Mjesto osnivanja

• Glina, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Serbian Cultural Association Prosvjeta

Sakupljači

• Serbian Cultural Association Prosvjeta

Podupiratelji

• Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Preuzimanje gradiva SKD "Prosvjeta" od strane Arhiva Hrvatske
• Publikacija: Šarić, Tatjana. Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" u socijalizmu, 2014.

Reprezentativni primjerci

• Dokument Izvod iz diskusije sa sjednice Izvršnog odbora SKD Prosvjeta u Zagrebu u ožujku 1971. godine
• Dopis Odbora za republički budžet i fondove Republičkog vijeća Sabora SRH upućen Republičkom vijeću Sabora SRH o prestanku financiranja SKD Prosvjeta
• Rješenje Sekretarijata za unutrašnje poslove SRH o brisanju SKD Prosvjeta iz Registra udruženja građana i Napomena uz rješenje sekretara društva Svetozara Zeca
• Zapisnik sa sjednice Izvršnog odbora SKD Prosvjeta, 24. prosinca 1971. i Zaključci (IO te Komisije za zaključke)

Vrsta  pristupa

• djelomično zatvoreno za javnost

Bibliografija

Bilandžić, Dušan. Hrvatska moderna povijest, Zagreb: Golden marketing 1999.

HR-HDA-1220. Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske, Politbiro CK SKH

HR-HDA-1231. Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske

HR-HDA-640. Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"

Moačanin, Fedor. "Muzej Srba u Hrvatskoj." Historijski zbornik 1-4 (1948), 217.-221.

Petranović, Branko. Historija Jugoslavije 1918.-1988., treća knjiga, Socijalistička Jugoslavija 1945.-1988. Beograd: Nolit, 1988.

Radelić, Zdenko. Hrvatska u Jugoslaviji 1945. – 1991. od zajedništva do razlaza, Zagreb: Hrvatski institut za povijest [etc.], 2006.

Roksandić, Drago. Srbi u Hrvatskoj. Od 15. stoljeća do naših dana. Zagreb: Vjesnik, 1991.

Sirotković, Hodimir, editor. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske. Zbornik dokumenata 1943. Zagreb: Institut za historiju radničkog pokreta, 1964.

Sirotković, Hodimir, editor. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske. Zbornik dokumenata 1944. Zagreb: Institut za historiju radničkog pokreta, 1970.

Spehnjak, Katarina. "Prilog istraživanju Srpskog kulturno-prosvjetnog društva "Prosvjeta" 1945.-1950." Časopis za suvremenu povijest  1-2, no. 22 (1990), 111–129.

Spehnjak, Katarina. Javnost i propaganda: Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945 – 1962. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2002.

Šarić, Tatjana, Vojnović, Branislava, Records inventory, HR-HDA-640 SKD "Prosvjeta", Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2014.

Šarić, Tatjana. „Kulturna politika vlasti u NRH – primjer Matice Hrvatske 1945. – 1952.”. Master's thesis, Sveučilište u Zagrebu, 2008.

Šarić, Tatjana. „Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta" u socijalizmu – prilog uz sedamdesetu godišnjicu osnutka”. Arhivski vjesnik no. 57 (2014), 307.-331.

Škiljan, Filip. „Djelovanje SKD "Prosvjeta" od 1944. do 1971. godine“, in:  Međunarodni znanstveni skup Srpsko-hrvatski odnosi u 20. veku : zbornik radova, editor Gavrilović, Darko, Sremska Kamenica, 2009. 49.-60.

Škiljan, Filip. „Kongres Srba u Hrvatskoj u rujnu 1945. godine,” in: Nacije, države i dijaspora na prostoru bivše Jugoslavije: zbornik radova, ur. Gavrilović, Darko  Sremska Kamenica, 2009.

Višnjić, Čedomir. Partizansko ljetovanje: Hrvatska i Srbi 1945. – 1950. Zagreb: Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2003.

Vojnović, Branislava, organizer. Zapisnici Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske 1945. – 1952., svezak II. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2006.