Odlukom Centralnog komiteta KP Hrvatske osnovan je u lipnju 1940. godine list Politički vjesnik, kasnije Vjesnik JNOF. U razdoblju 1940. – 1941. redakcija lista i tiskara nalazili su se u Zagrebu, a u razdoblju 1942. – 1945. tiskanje se organiziralo u više mjesta, uglavnom na području Like. Od 1943. godine redakcija Vjesnika bila je u Otočcu u sastavu Propagandnog odjela Inicijativnog odbora Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), a u rujnu 1944. godine osnovana je redakcija Vjesnika kao posebna organizacijska jedinica Odjela informacija ZAVNOH-a. U svibnju 1945. godine Vjesnik se vraća u Zagreb. U srpnju 1946. godine osnovano je zajedničko Novinsko izdavačko poduzeće Narodna štampa, a njegovi su osnivači bili Vjesnik, Narodni list, Naprijed, Kerempuh, Ilustrirani vjesnik, Omladinski borac, Studentski list, Narodni sport, Srpska riječ, Srednjoškolac
i Problem, čije su redakcije bile samostalne jedinice poduzeća. Godine 1952. poduzeće mijenja naziv u Vjesnik narodnog fronta Hrvatske, novinsko i štamparsko poduzeće, nakon što su se Narodni list, Naprijed, Omladinska štampa i Sportska štampa izdvojili i
osnovali samostalna poduzeća. U srpnju 1959. godine formirano je Novinsko-izdavačko i štamparsko poduzeće Vjesnik, nastalo spajanjem dotadašnjeg poduzeća s Novinsko-izdavačkim poduzećem Narodni list, Seljačkom tiskarom i Grafičkim nakladnim zavodom Tipografija, a 1972. godine poduzeće je reorganizirano u složenu organizaciju udruženog rada Novinska, izdavačka, štamparska i prodajna radna organizacija Vjesnik, koja se sastojala od osam osnovnih organizacija udruženog rada. Početkom 1990. godine Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske prestaje biti vlasnikom poduzeća, Vjesnik prestaje biti njegovo političko
glasilo, a Savjet i Skupština se raspuštaju. Vjesnik je razdvojen na više poduzeća. Godine 1999. Vjesnik i Hrvatska tiskara donijeli su odluku o spajanju u jedinstveno trgovačko poduzeće Vjesnik d.d.