alternativni oblici obrazovanja
alternativni životni stilovi i otpor u svakodnevnici
avangarda, neoavangarda
cenzura
demokratska opozicija društveni pokreti državni nadzor
etnički pokreti
feministički pokret
film filozofski/teoretski pokreti glazba
iseljeništvo/egzil
kazalište i izvedbene umjetnosti
književnost i književna kritika kritička znanost
lijepe umjetnosti
manjinski pokreti
mirovni pokreti nacionalni pokreti narodna kultura
nezavisno novinarstvo
omladinska kultura partijski disidenti
pokreti za ljudska prava
popularna kultura
preživjele žrtve progona autoritarnih/totalitarnih režima
prizivatelji savjesti
samizdat i tamizdat
studentski pokreti umjetnosti novih medija underground kultura
vizualne umjetnosti
vjerski aktivizam zaštita okoliša
znanstvena kritika
crteži i karikature
film
fotografije
glasovne snimke
glazbene snimke
grafike memorabilije
namještaj
odjeća ostala umjetnička djela
ostalo
pravna i/ili financijska dokumentacija predmeti primijenjene umjetnosti publikacije rukopisi
rukotvorine siva literatura
skulpture
slike tehnička oprema video snimke
Zbirka D-fonda zabranjene literature (1945. - 1991.) smještena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani i čini sastavni dio Zbirke slovenskog tiska izvan Republike Slovenije. U D-fondu se uglavnom nalaze knjige i periodika objavljene izvan socijalističke Jugoslavije, prije svega slovenske emigrantske scene, ali i manjim dijelom emigrantskih zajednica drugih jugoslavenskih naroda.
Ostavština hrvatsko-američkoga sociologa Dinka Tomašića nalazi se u Institutu Hoover pri američkom Sveučilištu Stanford. Temama i kronologijom pokriva Tomašićev javni rad nakon Drugoga svjetskog rata kada je kao politički emigrant živio u Sjedinjenim Američkim Državama. Zbirka najvećim dijelom svjedoči o Tomašićevim sociološkim istraživanjima u kojima se kritički odnosio prema političkim i društvenim fenomenima poslijeratnoga komunističkog društva u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Temeljna teza Tomašićevih radova jest da je revolucionarna preobrazba društva i rast moći partijske države uništila politički, ekonomski, društveni i kulturni pluralizam u javnom životu jugoslavenskih naroda. Na temelju svojih socioloških pristupa uz korištenje rezultata etnologije i antropologije izvorištem jugoslavenske revolucije smatrao je dinarsku kulturu u pasivnim krajevima gdje je partizanski pokret imao najjače uporište (Crna Gora, Dalmacija, Lika, Bosna i Hercegovina).