Zbirka Miroslava Brandta

http://courage.btk.mta.hu/courage/individual/n18264?hr

Fascikl „Zbirke Miroslava Brandta“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

„Zbirka Miroslava Brandta“ nalazi se u „Zbirci starih knjiga i rukopisa“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ona otkriva kulturno-opozicijsko djelovanje hrvatskoga povjesničara Miroslava Brandta koji je postao dosljedan kritičar jugoslavenskoga režima i njegove ideologije nakon iskustva članstva u SKH-u (Savez komunista Hrvatske) i sudjelovanja u Hrvatskom proljeću.

Lokacija

Zagreb Hrvatske Bratske Zajednice 4, Croatia 10000
Pokaži na karti

Jezici

francuski
hrvatski
njemački

Naziv zbirke

Ostavština Miroslava Brandta

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

„Zbirka Miroslava Brandta“ obuhvaća gotovo čitavo razdoblje započevši s godinom 1939., s time da je najbolje dokumentirano razdoblje koje je trajalo od 1950-ih godina do godine 1991. Njezina najveća vrijednost je u tome što razotkriva egzistenciju jednoga intelektualca iz doba hrvatskoga socijalizma koji se od marksista i partijskoga člana prometnuo u dionika kulture neslaganja zbog čega je pretrpio javne osude, progone i marginaliziranje u svom znanstvenom i intelektualnom stvaranju. Brandt je smatrao da hrvatski narod pod diktaturom jugoslavenskih komunista nema ravnopravni status s drugim narodima jugoslavenske federacije što ga je navelo na kulturni aktivizam.

Zbirka je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu pristigla odmah po Brandtovoj smrti 2002. godine, budući da je ustanovi u kojoj je radio jedno kratko vrijeme oporučno ostavio svoju ostavštinu. Iz njegove zbirke odmah je izdvojena knjižnica koja je zatim priključena bibliotekarskim fondovima iste knjižnice. Stručno ju je obradio prof. Drago Pažin i ona je od 2010. dostupna za javno korištenje i znanstveno istraživanje. Nije prikupljana s točno definiranim ciljem, nego je nastajala tijekom godina Brandtova cjelokupnoga znanstvenog i javnog rada. Prema tome, zbirka je nastala njegovim djelovanjem kao primarnog stvaratelja i sakupljača i kao takva je stvarateljev osobni arhiv. Budući da je zbirka već postojala u tadašnjoj socijalističkoj Hrvatskoj, Brandt ju je skrivao od tajne policije i organa represije režima, strahujući da bi otkrivanje njezinih pojedinih dijelova dovelo do policijskih progona nad njim.

Brandt je postao dionikom kulture neslaganja u vrijeme Hrvatskoga proljeća kada je kao potpredsjednik Matice hrvatske sudjelovao u tom nacionalnom pokretu protiv načina federalističkog uređenja jugoslavenske države. Nakon sloma toga pokreta iza 1971., Brandt je počeo napuštati i svoje prijašnje marksističke pozicije pokazujući sumnju u uspjeh jugoslavenskog samoupravnog socijalizma. Njegov disidentski položaj potvrđuje i njegovu profesionalnu marginalizaciju koju je doživio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje mu je bilo zapriječeno baviti se temama iz nacionalne povijesti. Njegovo odbacivanje jugoslavenskoga federalizma kao načina rješenja nacionalnoga pitanja i marksizma-lenjinizma kao ideološkog učenja dovelo ga je u opoziciju prema vladajućim doktrinama jugoslavenskog režima. Njegov profesionalni ugled i znanje bio je toliki da ga režim nije mogao otpustiti iz profesorske službe.

Opis sadržaja

Brandtova zbirka sastoji se od njegove osobne dokumentacije, rukopisa knjiga, članaka i bilježaka, zatim privatne korespondencije, fotografija, crteža i različitih brošura. Razvrstana je u tri zasebne cjeline. Pod građom vrste A nalaze se Brandtovi rukopisi knjiga, predavanja i članaka koje sačinjavaju ukupno preko 108 bibliografskih jedinica. Pod građom B nalaze se njegove korespondencije, zatim podseriju B-a čine pisma koja je pisao drugim osobama, B-b pisma drugih osoba namijenjena njemu i B-c tuđa pisma koja su se našla u Brandtovoj zbirci. U zadnjoj cjelini pod brojem C nalazi se ostala građa, među kojom je podserija C-a s osobnim dokumentima, C-b s fotografijama, pod C-c su zavedeni crteži, pod C-g brošure, a pod C-h tuđa rukopisna građa.

Sadržaj Zbirke u najkraćim crtama može se opisati kao rezime Brandtova javnoga i znanstvenog djelovanja. Što se tiče znanstvenoga rada, tu su u prvom redu njegovi historiografski rukopisi, članci i studije o raznim temama iz srednjovjekovne povijesti Hrvatske i Europe koje se odnose na njegov dugogodišnji istraživački rad iz toga područja. Njegove preokupacije iz sfere književnosti i prevodilački rad daju se također iščitati iz pregleda gradiva zbirke.

Brandt je posjedovao i korespondenciju s više osoba iz svijeta znanosti i kulture njegova doba, kao i neke od njihovih rukopisa, a uglavnom su to njegovi najbliži suradnici, kolege i prijatelji iz Matice hrvatske (Petar Šegedin, Jozo Ivičević Bakulić, Grga Gamulin, Stjepan Babić) koji su radili na kulturnim temama zbog čega su kasnije osumnjičeni za „kontrarevolucionarni rad“ od strane režima. Tekstovi kao što su Biologija i marksizam, te predavanja Dijalektički i historijski materijalizam iz 1950-ih godina jasno svjedoče o njegovim marksističkim sklonostima u tom razdoblju.

Ono što je najinteresantnije s aspekta njegova neslaganja s režimom u Hrvatskoj i Jugoslaviji, svakako su njegova sjećanja, zapisana svjedočanstva i dokumenti iz njegova djelovanja u Matici hrvatskoj kao njezina potpredsjednika (1963. - 1971.) i kasnije obnovitelja njezina djelovanja u prosincu godine 1989. Stoga je Brandtova zbirka vrijedan povijesni izvor za istraživanje kulture neslaganja u socijalističkoj Hrvatskoj za vrijeme Hrvatskoga proljeća, a posebice za povijest djelovanja Matice hrvatske kao jedne od središnjih ustanova toga nacionalnoga pokreta. Isto tako, ona daje zanimljiv uvid u to kako su se stari disidenti uključili u političke i kulturne promjene koje su nastupile uoči i nakon pada socijalističkoga režima u Hrvatskoj. Na brojnim mjestima u svojim rukopisima dotiče se i svoga uklanjanja iz javnog života nakon 1971. te marginalizacije. Isto tako, dotiče se i ukupne atmosfere straha koji je prevladavao u hrvatskom javnom životu u tom vremenu prema svakom mogućem divergentnom mišljenju od službene partijske linije.

Sadržaj

publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 1000-
rukopisi (osobni dokumenti, dnevnici, bilješke, pisma, skice itd.): 1000-

Imatelji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Vlasnici

Zemljopisni opseg zbirke

nacionalni

Teme

Osnivači

Brandt, Miroslav

Datum osnivanja

1939

Reprezentativni primjerci

Vrsta pristupa

potpuno otvoren za javnost

Autor ove stranice

Kljaić, Stipe

Bibliografija

1) Kljaić, Stipe. 2017. Intervju s Galić Bešker, Irena. 26. ožujka 2018.

2) Pavličević, Dragutin. 1994. „Prof. dr. Miroslav Brandt: uz osamdesetu godišnjicu života“(Prof. Brandt: 80th Anniversary of Life), u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, (27) 1994, 1.

3) Brandt, Miroslav. Život sa suvremenicima: političke uspomene i svjetonazor, (Life with Contemporaries: political memoirs and Worldview), Zagreb: Naklada Pavičić, 1996.

4) Brandt, Miroslav. Triptih, (Triptich), Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1992.

5) Brandt, Miroslav et alt., Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, (Declaration on the Status and Name of Croatian Literary Language), Zagreb: Matica hrvatska, 1997.

Bešker, Irena Galić, interview by Kljaić, Stipe , March 26, 2018. COURAGE Registry Oral History Collection

2020-02-26 13:59:54

COURAGE

povezivanje zbirki