Lokacija

• Zagreb Trg Marka Marulića 21, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• engleski
• francuski
• hrvatski
• njemački
• srpski
• talijanski
• španjolski

Mrežna stranica

• http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_5649

Naziv zbirke 

• Osobni fond Bogdan Radica

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Bogdan Radica je zbirku započeo skupljati u vrijeme Drugog svjetskog rata, a završio ju je, pred smrt, u vrijeme raspada Jugoslavije i rata u Hrvatskoj 1991./1992. Zbirka je nastala Radičinim djelovanjem, njenog primarnog stvaratelja i sakupljača, tako da nije nastala s nekim unaprijed osmišljenim ciljem, osim kao stvarateljev osobni arhiv. Zbirka je, prije svega, nastajala na temelju njegova novinarskog, publicističkog i profesorskog rada u emigraciji. Do preuzimanja u HDA, gradivo je čuvano u vlasništvu obitelji Radica, odnosno kćeri Bosiljke. Budući da je zbirka čuvana na području SAD-a, nije ju se skrivalo od komunističkih vlasti. Međutim, njegova su djela u Jugoslaviji bila strogo zabranjena. Dana 10. travnja 1947. godine Javno je tužioštvo Federativne Narodne Republike Jugoslavije u Beogradu (Str. Pov. Br. 7/47) presudom zabranilo njegovo djelo Agonija Evrope, kao i sve ostale knjige jer je pisao nepovoljno o svjetskom komunizmu i jugoslavenskom režimu. Osobito je kasnije na udaru režima bila knjiga Hrvatska 1945. koju je Radica objavio 1974. godine i u njoj opisivao teror jugoslavenskih komunista.

  Godine 1988. hrvatski je povjesničar Ljubo Boban molio Radicu da svoju zbirku preda tadašnjem Arhivu Hrvatske. Premda je Radica cijenio Bobanov povjesničarski rad, ipak je razlog bio njegovo nepovjerenje kao pripadnika kulturne opozicije i starog emigranta prema ustanovama vlasti s kojima je bio u ideološkom sukobu. Godinu prije, tj. 1987., manji dio svoje zbirke pod kuratorijem prof. Ive Banca ostavio je knjižnici Sveučilišta u Yaleu, gdje se i danas nalazi u digitaliziranom obliku. Taj dio zbirke čini petnaest kutija i obuhvaća razdoblje od 1939. do 1986., ali se najvećim dijelom tiče njegova djelovanja u Informacijskom presbirou Kraljevske ambasade Jugoslavije u Americi. Poslije demokratskih promjena 1990. godine veći je dio svoje zbirke namjeravao ostaviti prvo Gradskoj knjižnici grada Splita, a onda i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kako se vidi iz pisma koje mu je 14. svibnja 1992. uputio njezin ravnatelj dr. Ivan Mihel. Međutim, iz nepoznatih razloga to se nije dogodilo za vrijeme njegova života, vjerojatno zato što je tu donaciju prekinula njegova skora smrt. Prema informacijama prof. Banca, njegova knjižnica je ipak na kraju poklonjena Gradskoj knjižnici u Splitu. Kasnije, poslije njegove smrti, prvo je prof. Banac preko kustosice Slavenske zbirke na Sveučilištu Yale, gđe. Tamare Lorković, osigurao da se materijalni dio nakon digitaliziranja prenese u Hrvatski državni arhiv 1996. godine. Potom je kći Bosiljka Raditsa 2006. donirala veći dio zbirke Hrvatskom državnom arhivu (HDA). Time su ispunili njegovu želju da se njegova zbirka nakon pada komunizma prenese u domovinu kako bi bila dostupna istraživačima i javnosti. Institucionalizacija je provedena sklapanjem darovnog ugovora i aneksa darovnog ugovora između HDA-a i Bosiljke Raditsa.

  Arhivsko gradivo je predavano u tri navrata tijekom 1996., 2001. i 2006. godine. Zbirka je tako oformljena na temelju tri akvizicije. Akviziciju br. 14/1996 darovalo je Sveučilište u Yaleu preko prof. Ive Banca, a obuhvaćala je hemeroteku u četrnaest kartonskih kutija. Akviziciju br. 21/2006 darovala je stvarateljeva kći, Bosiljka Raditsa, a sastojala se od ukupno 118 ambalažnih kutija arhivskog i bibliotečnog gradiva. Posljednju akviziciju br. 43/2006 darovala je Bosiljka Raditsa u količini od 22 ambalažne kutije arhivskog i bibliotečnog gradiva. Nakon sređivanja gradiva, od te akvizicije gradivo je smješteno u 116 kutija i 4 fascikla. Trenutno je gradivo sumarno i djelomično popisano, a najdetaljnije je popisana druga akvizicija.

  S obzirom da je Radica bio jedan od najistaknutijih hrvatskih emigranata prošlog stoljeća, njegova zbirka je prvorazredni izvor za proučavanje hrvatske političke i kulturne povijesti dvadesetog stoljeća, povijesti hrvatskog nacionalnog pitanja, hrvatske emigracije i jugoslavenskog komunizma. Osim toga, zbirka daje i širok krajolik svjetskih i europskih kretanja u pogledu suprotstavljanja međunarodnom komunizmu sa gledišta liberalizma, demokracije i ljudskopravaškog pokreta koje je Radica zastupao. Zbog toga Zbirka ima važnost i za svjetsku i europsku povijest, s obzirom da je Radica pripadao općem antikomunističkom pokretu istočnoeuropskih emigranata u Americi.

Opis sadržaja

• Zbirka Bogdana Radice sadrži osobne dokumente (putovnice, svjedodžbe, domovnicu, preporuke, fakultetske potvrde, diplomatske jamstvene dokumente i dr.), rukopise, članke, knjige, putopise, tekstove govora, memoarske i autobiografske zapise, predavanja i razne bilješke. Uglavnom se radi o hrvatskim i jugoslavenskim temama iz politike, povijesti i književnosti dvadesetog stoljeća. U prvom redu to su hrvatsko nacionalno pitanje i jugoslavenski komunizam, ali i brojne teme iz balkanske, europske i svjetske povijesti, one o demokraciji, o međunarodnom komunizmu, o svjetskoj književnosti, Sjedinjenim Američkim Državama, Italiji, Španjolskoj, Sovjetskom Savezu, Turskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Albaniji itd. Gradivo je većinom pisano na hrvatskom i engleskom jeziku, ali postoji dio i na talijanskom i španjolskom jeziku.

  Od njegovih knjiga u zbirci se nalazi djelo Sredozemni povratak i tiskani rukopisi za knjige Hrvatska 1945 i Živjeti nedoživjeti – uspomene jednog hrvatskog intelektualca kroz moralnu i ideološku krizu Zapada. Od mnogobrojnih članaka i eseja valja izdvojiti tiskane rukopise, originale i kopije sljedećih članaka: “Yugoslavia’s Tragic Lesson to the World"” (The Reader’s Digest), “Yugoslavia Today” (The New Republic), “Is Titoism Different?” (Challenge), “What Price Tito?” (The American Mercury), “Hrvatska poslije Karagjorjeva: prah i pepeo pobjede i poraza” (Hrvatska revija) i “Jugoslavija u američkoj politici” (Nova Hrvatska). Od osoba kojima je posvetio čitav niz eseja i članaka ističu se oni o prvom jugoslavenskom disidentu Milovanu Đilasu i Miroslavu Krleži, jednom od nositelja kulturne politike Titova režima. Od neobjavljenih rukopisa ističe se tekst “I served Tito”.

  Tu su i razni materijali korišteni pri pisanju radova (kopije dokumenata, publikacija i dr.), zatim privatna i službena korespondencija (s Vinkom Nikolićem, Ivanom Meštrovićem, Jurom Prpićem, Jurom Petričevićem, Brunom Bušićem, Milovanom Đilasom, Vladkom Mačekom, Mirkom Vidovićem, Mihajlom Mihajlovim, Nikolom Čolakom, Antom Kadićem, Jakšom Kušanom, Vinkom Grubišićem, Brankom Pešeljem, Matom Vučetićem, Zlatkom Markusom, Konstantinom Fotićem, Bogoljubom Jevtićem, Pavlom Tijanom, Ivanom Babićem, Tihomilom Rađom, Dinkom Tomašićem, Francom Snojom, Zlatkom Tomičićem, Jurjom Krnjevićem, Matom Meštrovićem, Rokom Kalebom, Pavlom Ostovićem, Karlom Mirthom, knezom Pavlom, Franjom Tuđmanom i brojnim drugima pripadnicima hrvatskih i srpskih emigrantskih i disidentskih krugova); pismo američkom predsjedniku Geraldu Fordu iz 1974. godine; rukopisi i tiskani radovi drugih autora (Nora Beloff, Truth about Titoism, Ivan Meštrović, Pisma Ivana Meštrovića Bogdanu Radici (1946.-1961.) (München-Barcelona: Knjižnica Hrvatske revije, 1984.), Vojislav Koštunica i Kosta Čavoški, Stranački pluralizam ili monizam (Beograd: Centar za filozofiju i društvenu teoriju, 1983.), F. Cicak, Memoirs, Ivan Mužić, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja (Split: Privatna naklada, 1969.), Z. Lisac, Sul marxismo, Dinko Šuljak, Tražio sam Radićevu Hrvatsku (München-Barcelona: Knjižnica Hrvatske revije, 1988.), Vladimir Stanković, The Catholic Church and the Croatian in Foreign Lands, Jacques Bačić, Red Sea-Black Russia); razne tiskovine (novine, časopisi, novinski isječci i članci iz američkog, europskog, hrvatskog ali i srpskog emigrantskog i jugoslavenskog tiska: New York Times, Reader’s Digest, The New Leader, The Nation, The New Republic, The Christian Science Monitor, Slavic Review, Christian Anticommunism Crusade, L’Osservatore Romano, Il Mondo, Corriere della Serra, ABC, Journal of Croatian Studies, Contemporary Society, Nova Hrvatska, Hrvatska sloboda, Danica, Vjesnik Hrvatskog narodnog vijeća, Hrvatska revija, Poruka slobodne hrvatske, Zajedničar, Kroatische Berichte, Srpska borba, Glas kanadskih Srba, Nova reč, Vjesnik, Politika, Večernji list i dr.); materijali raznih organizacija čijih je bio član, suradnik ili simpatizer: Croatian Academy of America, The Wilson Center, The International League for Human Rights, The International PEN Club, The Free Comitee for the Free World, American Historical Association, American Friends of Captive Nations, South Slavs Association, Hrvatsko narodno vijeće, Radio Free Europe, Liberal International, Democracy International Committee to Aid Democratic Dissidents in Yugoslavia te Hrvatska demokratska zajednica (korespondencije, programi, bilteni, memorandumi, newsletteri, materijali s kongresa); razni materijali o osobama poput onog o komunističkom disidentu i poslijeratnom emigrantu Anti Ciligi; sveučilišna predavanja  i ispitna pitanja za studente o europskoj povijesti nakon Francuske revolucije na sveučilištu Fairleigh Dickinson u New Jerseyju (s kolegija “Intellectual History of Europe”, “The Balkans”, “Modern Italy Bibliography Exams”, “The Balkans and Russia”, “The Great Men”, “The Comparison of Civilisations”); privatne fotografije s članovima obitelji i drugim poznatim osobama (Andrija Štampar, Franjo Tuđman, Alojzije Stepinac, Jere Jareb i dr.). Gradivo je sačuvano u papirnatom obliku te nije digitalizirano.

Sadržaj

• fotografije: 10-99
• publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 100-499
• publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 1000-
• rukopisi (osobni dokumenti, dnevnici, bilješke, pisma, skice itd.): 1000-

Imatelji  

• Hrvatski državni arhiv

Vlasnici 

• Hrvatski državni arhiv
• Radica, Bogdan

Dionici u zbirci 

• Bosnar, Marijan

Zemljopisni  opseg zbirke

• dijaspora

Teme

• demokratska opozicija
• iseljeništvo/egzil
• nacionalni pokreti (domoljubna opozicija)
• pokreti za ljudska prava

Mjesto osnivanja

• New York
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Radica, Bogdan

Sakupljači

• Radica, Bogdan

Podupiratelji

• Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Donacija ostavštine Bogdana Radice Hrvatskom državnom arhivu 1996. godine
• Donacija ostavštine Bogdana Radice Hrvatskom državnom arhivu 2001. godine
• Donacija ostavštine Bogdana Radice Hrvatskom državnom arhivu 2006. godine

Reprezentativni primjerci

• Bilten Odbora Demokratske internacionale za podršku demokratskim disidentima u Jugoslaviji, 1985
• Pismo Bogdana Radice Franji Tuđmanu 7. travnja 1978. godine
• Pismo Milovana Đilasa Bogdanu Radici, 27 siječnja 1967. godine
• Radica, Bogdan. "Jugoslavenska tragična lekcija svijetu", (Reader's Digest), 1946. Rukopis
• Radica, Bogdan. Hrvatska 1945., 1974. Rukopis

Vrsta  pristupa

• djelomično zatvoreno za javnost

Autor ove stranice

• Kljaić, Stipe

Bibliografija

1. “Pismo Ivana Mihela, ravnatelja Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu 14. 5. 1992. Bogdanu Radici (A letter from Ivan Mihel, Director of the National and University Library, to Bogdan Radica, 14th May 1992)”.
2. Croatian State Archives. Bogdan Radica Personal Papers (HR-HDA-1769), box 2, “Pismo Ljube Bobana Bogdanu Radici 1988. godine (A Letter of Ljubo Boban to Bogdan Radica in 1988)”.
3. Kljaić, Stipe. Interview with Marijan Bosnar. November, 15, 2016.
4. Kljaić, Stipe. Interview with Prof. Ivo Banac. November 18, 2016.
5. Krašić, Wolffy. "Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija (The Croatian Spring and the Croatian Political Emigration)." PhD diss., University of Zagreb, 2016.
6. Mihaljević, Nikica. Za vratima domovine – sudbine i pogledi hrvatskih intelektualaca u emigraciji (At the Door of the Homeland - Destinies and Views of Croatian Intellectuals in Exile). Zagreb: PIP Naklada Pavičić, 2011.
7. Sadkovich, James J. Tuđman: prva politička biografija (Tudjman: The First Political Biography). Zagreb: Večernji edicija, 2010.
8. Pandurić, Josip. “Sudbina Agonije Europe Bogdana Radice” (The Fate of Bogdan Radica’s Agony of Europe). In Radica, Bogdan, Agonija Europe: razgovori i susreti, 9-17. Zagreb: Disput, 2006.
9. Radica, Bogdan. Hrvatska 1945 (Croatia 1945). München-Barcelona: Hrvatska revija, 1974.
10. Radica, Bogdan. Živjeti i nedoživjeti – uspomene jednog hrvatskog intelektualca na moralnu i ideološku krizu Zapada (knj.1.) (To Live but not Experience - Memories of a Croatian Intellectual on the Moral and Ideological Crisis of the West, vol. 1). Zagreb-München-Barcelona: Hrvatska revija, 1982.
11. Vidmarović, Đuro. „U DHK Obilježena 110. Obljetnica Rođenja Bogdana Radice." (In the Croatian Writers Society 110th birthday of Bogdan Radica Commemorated). Portal Hrvatskoga Kulturnog Vijeća. Accessed February 10, 2017. http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/19015-d-vidmarovic-u-dhk-obiljezena-110-obljetnica-rodenja-bogdana-radice.html.
12. Radica, Bogdan. “Pismohrana Bogdana Radice na Yale-University” [The archives of Bogdan Radica at Yale University]. Hrvatska revija 37 (1987): 349.

Banac, Ivo , interview by Kljaić, Stipe , November 18, 2016. COURAGE Registry Oral History Collection

Bosnar, Marijan , interview by Kljaić, Stipe , November 15, 2016. COURAGE Registry Oral History Collection