Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, uz nekoliko promjena naziva, djelovao je kontinuirano od 1945. do 1990. godine. Prema formalnim ustavnim odredbama bio je središnje zakonodavno i najviše tijelo državne vlasti u Hrvatskoj. No, u praksi je bio transmisija Komunističke partije Jugoslavije, odnosno Komunističke partije Hrvatske koja je imala stvarnu vlast i monopol odlučivanja.
Do 1953. godine Sabor je bio organiziran kao jednodomno tijelo, u razdoblju 1953. – 1963. kao dvodomno (Republičko vijeće, Vijeće proizvođača), u razdoblju 1963. – 1974. kao peterodomno (Republičko vijeće, Privredno vijeće, Prosvjetno-kulturno vijeće, Socijalno-zdravstveno vijeće, Organizaciono-političko vijeće), a u razdoblju 1974. – 1990. kao trodomno tijelo (Vijeće udruženog rada, Vijeće općina, Društveno-političko vijeće).
Tijekom cijeloga razdoblja djelovanja, Sabor je zaprimao razne molbe, predstavke i pritužbe građana i organizacija u vezi s ostvarivanjem njihovih prava. Takav primjer je i predstavka (peticija) građana Omiša protiv gradnje tvornice sintermagnezita na tom području. Sabor je peticiju zaprimio 12. travnja, a stavljena je ad acta 24. travnja iste godine. Ostala je sačuvana među spisima Kabineta predsjednika Sabora Socijalističke Republike Hrvatske iz razdoblja 1978. – 1982. koji su službeno preuzeti u Hrvatski državni arhiv u Zagrebu od Hrvatskoga sabora 2010. godine. Ti spisi važni su za povijest ekološkoga pokreta u Hrvatskoj. Sadrže podatke o ekološki motiviranim protestima građana protiv odluka vlasti.
