Lokacija

Zagreb Trg Marka Marulića 21, Croatia 10000
Pokaži na karti

Jezici

engleski
francuski
hrvatski
njemački
slovenski
srpski
talijanski

Mrežna stranica

http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_163165

Naziv zbirke

HR-HDA-2031. Vjesnik. Vjesnikova novinska dokumentacija

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

Vjesnikova novinska dokumentacija (VND) je zbirka novinskih isječaka nastala u Novinsko izdavačkoj kući Vjesnik. Njezine posebne službe su od 1964. do 2006. godine prikupljale novinske isječke iz dnevnih i periodičnih tiskovina u Hrvatskoj, a do 1990. godine i s područja cijele tadašnje Jugoslavije. Pri osnutku, u dokumentaciju su uvršteni i arhivi ratnih i predratnih redakcija, uglavnom kao zbirke kompleta (Novosti, tadašnji Jutarnji list, Hrvatski narod i drugi). Nakon raspada dotadašnjeg sustava novinske kuće Vjesnik, u pretvorbenoj preraspodjeli zbirka je 1991. godine pripala listu Vjesnik, te je smanjen opseg praćenja i pohranjivanja novinskih članaka. Od 1999. godine u sastavu je jedinstvenog trgovačkog poduzeća Vjesnik d.d., nastalog spajanjem dotadašnjeg Vjesnika i Hrvatske tiskare. Godine 2004. u Vjesniku d.d. započela je digitalizacija zbirke, ali je zaustavljena već iduće godine. U lipnju 2007. godine zbirka je, zajedno sa zaposlenicima koji su radili na njezinoj obradi, organizacijski pripojena Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA), s ciljem njezine cjelokupne digitalizacije i povezivanja s HINA-inom informacijskom bazom EVA. Ni taj projekt nije realiziran, te je zbirka, osnovno sređena 2013. godine, predana na trajno čuvanje u Hrvatski državni arhiv u Zagrebu te čini posebnu seriju u arhivskome fondu HR-HDA-2031. Vjesnik. Godine 2014. dosjei osoba stavljeni su u novu zaštitnu ambalažu, nakon čega je ukupna količina gradiva zbirke 4 781 registrator, 877 arhivskih kutija i 26 ladica kartoteke. Prilikom preuzimanja, cjelina Vjesnikovih novinskih izdanja (3 945 uveza novina i 826 registratora) i referentna zbirka enciklopedija, leksikona, rječnika, zbornika i bibliografija (316 knjiga i 127 registratora) izdvojene su i predane u knjižnicu HDA.

Osnivanje same zbirke izravno se vezuje uz Božidara Novaka, direktora poduzeća Vjesnik od srpnja 1963. do kraja 1971. godine. Njezino stvaranje treba staviti u kontekst uspješnog razvoja i poslovanja tog poduzeća u drugoj polovici 1960-ih. Tada Vjesnik postaje najvećom novinskom kućom u Jugoslaviji, 39. na popisu od 100 najvećih poduzeća u zemlji i među deset najvećih sličnih poduzeća u Europi. Kako ocjenjuje sam B. Novak, takav gospodarski i izdavački položaj poduzeće je postiglo suvremenim izdavačkim programom okrenutim javnosti i tržištu, a pratila ga je najsuvremenija grafička oprema, organizacija prodaje tiska i snažna marketinška organizacija. Podignuta je kvaliteta Vjesnikovih dnevnih i revijalnih izdanja te je ustrojena razgranata informativno-dopisna služba s područja cijele Jugoslavije i svih važnijih svjetskih centara. Prema svemu sudeći, zbirka je stvorena prvenstveno radi poslovnih potreba. Osnovna je namjera bila prikupiti i obraditi materijale koji će novinarima svih redakcija tog poduzeća i drugih medija omogućiti brzu informaciju o događajima, osobama ili temama, kao podlogu za stvaranje novih sadržaja. O važnosti koja se davala toj zbirci u tadašnjem poslovanju poduzeća, govori i podatak da je sredinom 1980-ih na njezinu prikupljanju i obradi radilo 25 osoba. Od početka 1990-ih, taj se broj kontinuirano smanjivao.

Kontrola i represija nad medijima iz saveznog državnog i partijskog centra, obilježje su cijelog razdoblja do 1990., unatoč formalnim jamstvima slobode tiska i drugih medija, te slobode izdavanja novina i drugih tiskovina sadržanim u jugoslavenskim ustavima iz 1963. i 1974. godine. Njezine su glavne poluge SKJ, državna tijela koja su provodila represiju (javna tužiteljstva, sudstvo, unutarnji poslovi), sigurnosno-obavještajne službe (Udba, Kos), Jugoslavenska armija čije su političke uprave analizirale pisanje medija, prorežimski listovi te razrađen sustav crnih lista i institut za moralno-političku podobnost koji je onemogućavao da na važna mjesta dođu politički nepodobni. Sve do 1990., okvir ograničavanja slobode novinarstva činilo je nekoliko zakona: Zakon o štampi i drugim oblicima informacija iz 1960. godine koji je zamijenio dotadašnji Zakon o štampi iz 1946. godine, Zakon o sprečavanju zloupotrebe slobode štampe i drugih oblika informiranja iz 1973. godine i novi iz 1976. godine, Krivični zakonik iz 1951. godine, odnosno novi Krivični zakon SFRJ iz 1976. godine. Za kršenje zakonskih odredbi bile su predviđene novčane i zatvorske kazne. U primjeni su najviše bili zakonski članci, tj. optužbe za uznemiravanje javnosti, neprijateljsku propagandu i uvredu najviših državnih predstavnika i ustanova. Okretanje novinskih kuća i pojedinih izdanja tržištu, ocjenjivano je kao senzacionalizam, anarholiberalizam i prozapadnjaštvo, a svaka kritika sustava bilo je rušenje samoupravljanja i težnja za restauracijom kapitalizma.

Suprotno zadanim okvirima djelovanja, novinska se kuća Vjesnik od sredine 1960-ih zalagala za demokratizaciju, uredničku neovisnost, veću slobodu izražavanja, te razbijanje tzv. jedinstvenog jugoslavenskog informativnog prostora, u kojem su savezni mediji imali povlašten položaj. Kako ocjenjuje B. Novak, poslovna filozofija Vjesnikove kuće utemeljena od 1964. do 1972. godine, služila je sustavnom i neovisnom informiranju građana i obrani interesa Hrvatske u Jugoslaviji, zalažući se za svaki mogući reformski pokušaj koji je poticao stvaranje institucija otvorenog društva i uključivanje zemlje u suvremena politička i gospodarska stremljenja u svijetu. Tako je novinska kuća Vjesnik, zajedno s RTV-om Zagreb postala jedna od glavnih snaga Hrvatskoga proljeća, podržavajući kroz svoja izdanja borbu protiv unitarizma, veću samostalnost Hrvatske, političku i gospodarsku reformu, njeno tržišno usmjerenje i uključivanje u svijet. Pokazatelj snažne uredničke neovisnosti kuće Vjesnik u tom razdoblju je slučaj s kraja 1969. godine, kada je odbila tiskati rukopis o slučaju Andrije Hebranga, koji je recenzirao i za tisak preporučio sam Josip Broz Tito. Iste godine odbila je objaviti i seriju članaka u kojima se napadalo Hrvatski književni list, mjesečnik Zajednice samostalnih pisaca TIN. Represija nad pripadnicima Hrvatskog proljeća 1971. i kasnije, zahvatila je i kuću Vjesnik. Donesena je partijska osuda Vjesnika i drugih publikacija te kuće, dotadašnjega rada direktora kuće Božidara Novaka, glavnog i odgovornog urednika Vjesnika Milovana Baletića, te niza urednika rubrika. Slučajevi represije kontinuirano su prisutni i u kasnijem razdoblju, a posebno u drugoj polovici 1980-ih kada redakcije te novinske kuće otvoreno pišu o političkoj krizi u Jugoslaviji.

U takvim okolnostima neslaganja koje je kuća Vjesnik pokazivala, posebno u drugoj polovici 1960-ih i početkom 1970-ih, te drugoj polovici 1980-ih, važno je istaknuti kontinuitet u stvaranju zbirke i njezinu cjelovitost. Prema riječima Jasminke Cesar-Miličević, jedne od dokumentaristica koja je na prikupljanju i obradi zbirke radila od 1981., a od 2013. je zaposlenica Hrvatskoga državnog arhiva, opstanak zbirke u socijalističkom razdoblju nikada nije dovođen u pitanje. Značaj zbirke prepoznat je u demokratskoj Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je 2013. godine unesena u listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Opis sadržaja

Zbirka sadrži oko 12 milijuna novinskih članaka, organiziranih u 6 000 tema i 60 000 dosjea osoba. Novinski članci najprije su se razvrstavali u pet velikih tematskih područja (unutarnja politika, vanjska politika, sport, kultura, društvo), a s vremenom, kako se zbirka povećavala, pojedine cjeline unutar njih izdvajane su u samostalna tematska područja, njih 14: 1. Javne osobe svih područja; 2. Društvo, zdravstvo, socijalna skrb; 3. Ekologija; 4. Ekonomija, gospodarstvo, financije; 5. Hrvatska vanjska politika, svijet, međunarodni odnosi; 6. Komunikacije, mediji; 7. Kultura i umjetnost; 8. Odgoj i obrazovanje; 9. Promet; 10. Religija; 11. Sport; 12. Sudstvo, kriminal; 13. Unutarnja politika; 14. Znanost. Unutar njih, članci su dalje grupirani u teme i njima pripadajuće niže tematske jedinice. Unutar najniže tematske jedinice sređeni su uglavnom kronološki, a na svakom je isječku otisnut naziv izdanja u kojemu je tekst objavljen i datum objavljivanja. Tehnički popis cjelokupne zbirke prema opisanoj strukturi izrađen je u novinskoj kući Vjesnik d.d. 2006. godine. Ta je struktura zadržana i nakon preuzimanja zbirke u Hrvatski državni arhiv 2013. godine. Tada je izrađen novi tehnički popis u kojemu su zadržani svi izvorni nazivi područja, tema i opis sadržaja, a dodane nove oznake tehničkih jedinica po kojima se gradivo naručuje za korištenje. Oznaku tehničke jedinice tvori slovna kratica područja i tekući redni broj tehničke jedinice u svakom području. Godine 2014., po strogoj su abecedi složeni i analitički popisani dosjei svih osoba u tematskom području Javne osobe.

Zbirka dokumentira položaj novinarstva u posljednjim trima desetljećima komunističke Hrvatske i Jugoslavije. Na osnovu prikupljenih novinskih članaka, može se istraživati koji su oblici kulture neslaganja tada bili prisutni u društvu, o kojima od njih, koliko učestalo i na koji su način tiskani mediji izvještavali. Pokazuju kakve su bile uređivačke politike novinskih kuća i novinskih izdanja u Hrvatskoj i Jugoslaviji u tom razdoblju, te njihovo slaganje i neslaganje s ideološkim zahtjevima vladajuće Komunističke partije. Otkriva djelovanje jugoslavenske državne i partijske kontrole nad medijima u razdoblju od gotovo 30 godina, od 1964. do 1990.

Sadržani su novinski tekstovi o cenzorskim praksama i zabranama na različitim područjima umjetničke produkcije i informiranja (književnost, film, kazalište, novine i časopisi, glazba). Dokumentirana je alternativna kultura, supkulturne grupe (skinheadsi, hipiji i dr.), ženski, ekološki, studentski i drugi društveni pokreti. Pojedine teme odnose se na položaj nacionalnih manjina, vjerske aktivnosti, pravni položaj vjerskih zajednica i njihov odnos s komunističkim režimom, uhićenja, suđenja i druge oblike progona vjerskih dužnosnika. Dio članaka odnosi se na demokratske i nacionalne pokrete (Praško proljeće, Hrvatsko proljeće), te aktivnosti emigrantskih skupina i pojedinaca. Dokumentirani su slučajevi sudskih postupaka i osuda zbog kaznenih djela „neprijateljske propagande“, neprijateljskog djelovanja protiv društvenog i državnog uređenja, povrede ugleda države, državnih tijela i predstavnika, te djelovanje samih tijela državne kontrole (Javno tužilaštvo, Udba, Služba državne sigurnosti).

Novinski članci o opisanim oblicima kulture neslaganja sadržani su u više desetaka tematskih jedinica. Odnose se na područje cijele tadašnje Jugoslavije, ali i druge komunističke države u Europi i svijetu. Relevantni su članci iz cijeloga razdoblja do 2006., jer se u dijelu njih, posebno iz ranih 1990-ih, daju pregledi i komentari različitih oblika kulture neslaganja u socijalističkom razdoblju.

Sadržaj

publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 1000-

Imatelji

Hrvatski državni arhiv

Vlasnici

Teme

Osnivači

Datum osnivanja

1964

Mjesto osnivanja

Zagreb, Croatia
Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

Sakupljači

Vjesnik Ltd.

Podupiratelji

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Važni događaji iz povijesti zbirke

Reprezentativni primjerci

Vrsta pristupa

potpuno otvoren za javnost

Autor ove stranice

Bukvić, Nenad

Bibliografija

1) Balun, Kristina. 2014. „Zlatni rudnik novinskih isječaka uskoro dostupan i u digitalnom obliku?“. Global novine – issuu, 20. svibnja. Pristup ostvaren 14. veljače 2017. https://issuu.com/globalnovine/docs/global_broj_1/5

2) Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo. „Nagrada Miko Tripalo za 2005. godinu“. Pristup ostvaren 20. veljače 2017. http://tripalo.hr/aktivnosti/godisnja-nagrada/nagrada-za-doprinos-razvoju-demokracije-i-slobode-medija-za-2005-godinu/.

3) Državni ured za reviziju. 2003. „Izvješće o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije Vjesnik, Zagreb (Državni ured za reviziju, Zagreb, studeni 2003.)“. Pristup ostvaren 20. veljače 2017.

http://www.revizija.hr/izvjesca/2007/revizije-pretvorbe-i-privatizacije/850-vjesnik-zagreb.pdf.

4) Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. 2008. „2W.R. Misterije organizma“. Pristup ostvaren 20. veljače 2017. http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2028.

5) Grčar, Ivica. 2006. „Vjesnik daruje novinsku dokumentaciju Državnom arhivu“. Lider.media, 6. veljače. Pristup ostvaren 14. veljače 2017. https://lider.media/arhiva/1297/.

6) Habek, Miroslav Edvin. 2015. Pad kuće Vjesnik. Zagreb: Edicije Božičević.

7) Hanžeković, Maja i Tomljanović Maria. 2014. „Potrošili 18 milijuna kuna za digitalizaciju Vjesnikove arhive koja još nije ni započela!“. Pressedan.hr, 2. svibnja. Pristup ostvaren 14. veljače 2017. http://pressedan.unin.hr/imali-su-na-raspolaganju-18-milijuna-kuna-za-digitalizaciju-a-vjesnikova-arhiva-i-dalje-propada.html.

8) Hina. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. https://www.hina.hr/.

9) Hodonj, Željko i Žaja Lana. 2007. „Mediji i demokracija: baza podataka, dubinsko pretraživanje, izravni pristup – digitalizacija novinskog arhiva i organizacija znanja u bazu podataka“. U: 1. međunarodna znanstvena konferencija „The Future ofInformationSciences (INFuture 2007): DigitalInformationandheritage: zbornik radova, uredili Sanja Seljan i Hrvoje Stančić, 227-242. Zagreb: Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. http://hnk.ffzg.hr/bibl/InFuture2007/identity.html.

10) Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. „Matvejević, Predrag“. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39532.

11) Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. „Vjesnik u srijedu“. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64990.

12) Hrvatski državni arhiv. 2013. „Popis Vjesnikova novinska dokumentacija 1964-2006“. Pristup ostvaren 14. veljače 2017.

http://arhinetmaster.arhiv.hr/_Generated/Pages/ObavijesnaPomagala.BasicDetails.aspx?ItemId=6536.

13) Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava. 2010. Pristup ostvaren 20. veljače 2017. http://www.hho.hr/nagrade-2/2010-2/.

14) Hrvatski sabor.2007.„Izvješće o stanju u društvima Vjesnik d.d. i Vjesnik-Naklada d.o.o. Pregled uređivačke politike lista Vjesnik (Vjesnik d.d., 2006.)“. Pristup ostvaren 14. veljače 2017. http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=8426&sec=1027.

15) Krivični zakon SFRJ, Službeni list SFRJ, br. 44, 1976.

16) Krivični zakonik, Službeni list FNRJ, br. 13 i 19, 1951.

17) Leaković, Karolina. 2016. „Državni-javni-zajednički: politekonomski okvir za medije u tranziciji. Slučaj Vjesnik“. Diplomski rad, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

18) Luketić, Katarina. 2017. „Po čemu ćemo pamtiti velikog Predraga Matvejevića“. Tportal.hr. 3. veljače. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/po-cemu-cemo-pamtiti-velikog-predraga-matvejevica-20170203.

19) Lopusina.com. „Marko Lopušina. Biografija“. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. https://www.lopusina.com/biografija/.

20) Nacional.hr. 2005. „Božo Novak – kroničar hrvatskog novinarstva“, 7. lipnja. Pristup ostvaren 20. veljače 2017. http://arhiva.nacional.hr/clanak/18653/bozo-novak-kronicar-hrvatskog-novinarstva.

21) Narodne novine - službeni list Republike Hrvatske. 2013. „Izvod iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 3/2013. Lista zaštićenih kulturnih dobara“. Pristup ostvaren 14. veljače 2017.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2742.html.

22) Nostalgija zanimljivosti. „Crni talas i cenzura (zabranjeni filmovi)“. Pristup ostvaren 20. veljače 2017.https://nostalgijazanimljivosti.blogspot.hr/2015/01/crni-talas-i-cenzura-zabranjeni-filmovi.html.

23) Novak, Božidar. 2005. Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga.

24) Paparella, Saša. 2012. „Vjesnik i Nacional su propali, možemo li spasiti njihove arhive?“. Poslovni.hr, 28. rujna. Pristup ostvaren 14. veljače 2017. http://www.poslovni.hr/hrvatska/vjesnik-i-nacional-su-propali-mozemo-li-spasiti-njihove-arhive-217153.

25) Paparella, Saša. 2013. „Država spasila oba Vjesnikova arhiva, a za 100.000 kuna kupuje i brend Vjesnik“. Poslovni.hr, 27. svibnja. Pristup ostvaren 14. veljače 2017. http://www.poslovni.hr/marketing-i-mediji/drzava-spasila-oba-vjesnikova-arhiva-a-za-100000-kuna-kupuje-i-brend-vjesnik-242284.

26) Pilsel, Drago. 2014. „Predrag Matvejević: 'Nacionalnost postaje važnijom od humanosti'“. Autograf.hr, 11. siječnja. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. http://www.autograf.hr/predrag-matvejevic-nacionalnost-postaje-vaznijom-od-humanosti/

27) Piteša, Adriana. 2013. „Vjesnikova arhiva. Kako je stvarana i zamalo uništena grandiozna zbirka novinskih članaka i fotografija“. Jutarnji.hr, 8. lipnja. Pristup ostvaren 14. veljače 2017. http://www.jutarnji.hr/vijesti/vjesnikova-arhiva-kako-je-stvarana-i-zamalo-unistena-grandiozna-zbirka-novinskih-clanaka-i-fotografija/1151672/.

28) Radio-televizija Vojvodine RTV. 2012. „Umrla novinarka Olivera Petrović“. 10. siječnja. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. http://www.rtv.rs/sr_lat/hronika/umrla-novinarka-olivera-petrovic_293877.html.

29) Superknjizara.hr. „Predrag Matvejević. Otvorena pisma – moralne vježbe“. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017.

http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100059237.

30) Tportal. 2013. „Vjesnikova arhiva napokon opet dostupna“, 5. rujna. Pristup ostvaren 14. veljače 2017. http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/284305/Vjesnikova-arhiva-napokon-opet-dostupna.html.

31) Ustav SFRJ iz 1963., Službeni list SFRJ, br. 14, 1963.

32) Ustav SFRJ iz 1974., Službeni list SFRJ, br. 9, 1974.

33) Vodopija, Zoran. 2006. "Novinske agencije i dnevne novine". .Medijska istraživanja 12, br. 1: 131-135. Pristup ostvaren 14. veljače 2017. http://hrcak.srce.hr/22977.

34) Wikipedia.org. „Božidar Novak (novinar)“. Pristup ostvaren 20. veljače 2017. https://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%BEidar_Novak_(novinar).

35) Wikipedia.org. „Marko Lopušina“. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. https://en.wikipedia.org/wiki/Marko_Lopu%C5%A1ina.

36) Wikipedia.org. „Oslobođenje (list)“. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. https://sh.wikipedia.org/wiki/Oslobo%C4%91enje_(list).

37) Wikipedia.org. „Oslobođenje“. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. https://bs.wikipedia.org/wiki/Oslobo%C4%91enje

38) Wikipedia.org. „Predrag Matvejević“. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. https://hr.wikipedia.org/wiki/Predrag_Matvejevi%C4%87

39) Wikipedia.org. „Vjesnik“. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjesnik

40) Wikipedia.org. „Vjesnik u srijedu“. Pristup ostvaren 22. srpnja 2017. https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjesnik_u_srijedu.

41) Zakon o izdavanju i raspačavanju omladinske i dječje književnosti i štampe, Službeni list FNRJ, br. 29, 1947.

42) Zakon o potvrdi i izmjenama Zakona o štampi, Službeni list FNRJ, br. 56, 1946.

43) Zakon o sprečavanju zloupotrebe slobode štampe i drugih oblika informiranja, Službeni list SFRJ, br. 58, 1976.

44) Zakon o sprečavanju zloupotrebe slobode tiska i drugih oblika informacija, Službeni list SFRJ, br. 22, 1973.

45) Zakon o štampi i drugim oblicima informacija, Službeni list FNRJ, br. 45, 1960.

46) Zg-magazin. 2013. „Vjesnikova dokumentacija dostupna u Hrvatskom državnom arhivu“, 9. listopada. Pristup ostvaren 14. veljače 2017. http://zg-magazin.com.hr/vjesnikova-dokumentacija-dostupna-u-hrvatskom-drzavnom-arhivu/.

COURAGE

povezivanje zbirki

Vjesnikova novinska dokumentacija