Lokacija

• Zagreb Trg Marka Marulića 21, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• hrvatski

Naziv zbirke 

• Komisija za ispitivanje nacionalističkih pojava u Matici iseljenika Hrvatske (1964. – 1967.)

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Komunistička partije Hrvatske (KPH), odnosno Savez komunista Hrvatske (SKH), kao dio Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), bio je u razdoblju socijalizma u Jugoslaviji i Hrvatskoj (1945. – 1990.) jedina i vladajuća politička stranka čiji su članovi zauzimali vodeće pozicije na svim poljima državnog i društvenog života. Sprega partijskih tijela te javne uprave, sudstva i represivnog aparata u to je vrijeme bila sama po sebi razumljiva, a neograničena je moć Saveza komunista Jugoslavije/Hrvatske bila neupitna. Najviše je partijsko tijelo u Hrvatskoj bio Politbiro/Izvršni komitet (IK) Centralnog komiteta (CK) SKH koji je davao direktivne upute svim nižim komitetima Partije, ali je također, preko mnogih radnih tijela nadzirao aktivnosti u cjelokupnom društvu. Jedno od radnih tijela IK CK SKH u 1960-im godinama, bila je i Komisija za ispitivanje nacionalističkih pojava u Matici iseljenika Hrvatske (MIH) čija je dokumentacija, koja pokriva razdoblje 1964. – 1967., sadržaj ove zbirke.

  Ta je Komisija bila osnovana temeljem zaključka VII. plenuma CK SKH kojim je Izvršni komitet dobio u zadatak ispitivanje navodnih nacionalističkih djelovanja u Matici koju je u to vrijeme kao predsjednik vodio Većeslav Holjevac. Pod „nacionalističkim djelovanjima“ podrazumijevalo se svako spominjanje i isticanje nacionalnih obilježja, riječju ili djelom, što je bilo nepoželjno u tadašnjem političkom sustavu. Naime, u cilju potiskivanja rješavanja nacionalnog pitanja pojedinih naroda unutar heterogene Jugoslavije, za što zapravo nije bilo rješenja, kao jedna od važnih postavki službene ideologije, isticano je i potencirano „bratstvo i jedinstvo“ naroda kao svojevrsna nadnacionalna ideologija. „Bratstvo i jedinstvo“ trebalo je, uz samoupravljanje, djelovati kao integrativni čimbenik među jugoslavenskim narodima te nadvladati njihove međusobne razlike i podjele. To, međutim, nije bilo ostvarivo jer su stvarni problemi i težnje ipak izlazili na vidjelo. Potiskivanje hrvatskih nacionalnih obilježja značilo je i negaciju hrvatske kulture i tradicije na što nisu svi bili spremni, a primjer za to je upravo Većeslav Holjevac. Ova je Komisija trebala utvrditi njegovu političku odgovornost te preporučiti djelovanje sukladno zaključcima Komisije. Članovi Komisije bili su: Maksimilijan (Maks) Baće, Kazimir Jelovica, Stjepan Jureković, Milka Planinc, Stevo Radanović i Slavko Šajber.

  U dokumentaciji se vidi da je Većeslav Holjevac došao na udar partijske kritike zbog drugačijeg pristupa hrvatskom iseljeništvu i afirmaciji njihovih nacionalnih obilježja, ali i njegovim aktivnostima u Hrvatskoj i stavovima suprotnim zadanoj liniji. Od strane spomenute Komisije bio je optužen kao odgovoran za „nacionalistička skretanja“, „nezdravu klimu pogodnu za daljnje deformacije u MIH-u“, kao i za nastojanje da „formalistički opravda kritizirane pojave i postupke.“ Komisija je zaključila da su njegove ocjene izraz „dubljih idejno-političkih zabluda o nacionalnom pitanju koje on razmatra izvan klasnog i društvenog konteksta.“ Samim time, jasno je da je njegovo djelovanje u ovoj ustanovi smatrano oporbenim, a Holjevac je, slijedom zaključaka Komisije snosio i posljedice – smijenjen je s položaja predsjednika MIH-a te mu je sugerirano i da podnese ostavku na članstvo u Centralnom komitetu SKH. Osim Holjevca, i drugi su članovi uprave MIH-a bili pod nadzorom ove Komisije te su bili pozivani na odgovornost za svoje postupke.

  Zbirka jasno dokumentira ulogu SKH kao odlučujućeg faktora u nadgledanju djelovanja, u ovom slučaju kulturnih (ali i svih drugih ustanova i organizacija), te isto tako djelovanje Većeslava Holjevca i suradnika u smjeru koji je ideološki i praktično odudarao od zadanog zbog čega ih možemo smatrati predstavnicima kulturne oporbe.

  Gradivo fonda preuzeto je u Hrvatski državni arhiv 1995. (akvizicija 52/1995), nakon odluke Vlade RH kojom je Arhiv Instituta za suvremenu povijest, gdje se gradivo do tada nalazilo, pripojen HDA-u. Gradivo CK SKH-a, pa tako i gradivo ove Komisije, stvarano je unutar partijske organizacije čiji se arhiv čuvao u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske (IHRPH), koji od 1990. postaje Institut za suvremenu povijest. Gradivo je arhivistički obrađeno te je, odnedavno, u potpunosti dostupno za korištenje.

  Naime, gradivo CK SKH-a, čiji je dio i ova Komisija, sve do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima 4. svibnja 2017., bilo je samo djelomično dostupno za korištenje. Sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97), Pravilniku o korištenju arhivskoga gradiva (NN 67/1999) te primopredajnim zapisnicima između HDA i SDP-a iz 1995. i 2008., za pojedine je cjeline gradiva korištenje bilo ograničeno. Ograničenje se odnosilo na sve dokumente s oznakom povjerljivosti te na nekoliko kompletnih dokumentacijskih cjelina. Kada bi istraživači željeli koristiti takvo gradivo, HDA je trebao ishoditi pismenu suglasnost od SDP-a, čiji je odgovor u pravilu bio negativan.

  Gradivo Komisije korišteno je od strane istraživača, ali ne u velikoj mjeri.

Opis sadržaja

• Gradivo Komisije za ispitivanje nacionalističkih pojava u Matici iseljenika Hrvatske na petstotinjak stranica dokumentira djelovanje ovog tijela IK CK SKH-a prema aktivnostima nepodobnima tadašnjoj ideološkoj liniji te pojedincima, njihovim akterima. Dio se gradiva odnosi na utvrđivanje političke odgovornosti predsjednika MIH-a Većeslava Holjevca u vezi s navodnom pojavom nacionalizama u toj ustanovi – to su zapisnici saslušanja članova MIH-a te samog Holjevca, kao i zaključci Komisije.

  Dio gradiva dokumentira polemike između Odbora za dodjelu nagrade Božidar Adžija i Komisije oko izbora dobitnika za 1966. godinu. Nagrada se dodjeljivala znanstvenicima i djelatnicima u kulturi. Odbor za dodjelu nagrada čijim je članom bio i Većeslav Holjevac, pozvan je na odgovornost zbog toga što su među nagrađenima za svoja književna djela bili i tada nepodobni znanstvenici, filozofi, oboje važni predstavnici filozofije praxis, Milan Kangrga te Gajo Petrović, osnivači filozofskog časopisa Praxis (1964 – 1974.) te Korčulanske ljetne škole. Holjevac je slijedom toga smijenjen s mjesta predsjednika Odbora.

Sadržaj

• siva literatura (uobičajena arhivska građa poput brošura, biltena, letaka, izvješća, obavještajnih dosjea, zapisa, radnih dokumenata, zapisnika sa sastanka): 100-499

Imatelji  

• Hrvatski državni arhiv

Vlasnici 

• Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske (CK SKH)
• Hrvatski institut za povijest

Zemljopisni  opseg zbirke

• dijaspora

Teme

• demokratska opozicija
• iseljeništvo/egzil
• nacionalni pokreti (domoljubna opozicija)

Osnivači

• Executive Council of the Central Committee of the League of Communists of Croatia

Datum osnivanja

• 1964

Mjesto osnivanja

• Zagreb, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Commission for the Examination of Nationalist Phenomena in the Emigrant Foundation of Croatia of the League of Communists of Croatia (1964-1967)

Podupiratelji

• Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Preuzimanje gradiva Komisije za ispitivanje nacionalističkih pojava u Matici iseljenika Hrvatske od strane Hrvatskog državnog arhiva, 1995.

Reprezentativni primjerci

• Izvještaj Odbora za dodjelu nagrade Božidar Adžija za 1966. godinu
• Nacrt Statuta Matice iseljenika Hrvatske, 1966.
• Zaključak na temelju izvještaja Komisije za ispitivanje nacionalističkih pojava u MIH-u, 1967.
• Zapisnik izvanrednog sastanka osnovne organizacije Saveza komunista u Matici iseljenika Hrvatske, 1967.

Vrsta  pristupa

• potpuno otvoren za javnost

Autor ove stranice

• Šarić, Tatjana

Bibliografija

1. Goldstein, Ivo. Hrvatska povijest 1918. – 2008. (Croatian history 1918 – 2008), Zagreb: Europapress holding, Novi Liber, 2008. 
2. Holjevac, Većeslav. Hrvati izvan domovine (Croats abroad), Zagreb: Matica hrvatska, 1968.
3. Horvat, Branko. ABC jugoslavenskog socijalizma (ABC of the Yugoslav socialism). Zagreb: Globus, 1989.
4. HR-HDA-1220.3.2.1. Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske (1941. – 1990.), Izvršni komitet, Radne grupe i komisije, Komisija za ispitivanje nacionalističkih pojava u Matici iseljenika Hrvatske (HR-HDA-1220.3.2.1. League of Communists of Croatia Central Committee (1941-1990), Executive Committee, Working groups and commisssions, Commission for the examination of nationalist phenomena in the Emigrant Foundation of Croatia)
5. HR-HDA-1220.3.2. Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske (1941. – 1990.), Izvršni komitet, Radne grupe i komisije, Komisija za društveno-politička pitanja iseljenika 1966. – 1969. (League of Communists of Croatia Central Committee [1941-1990] , Executive Committee, Working groups and commisssions, Commission for Socio-Political Issues of Emigrants 1966 – 1969)
6. HR-HDA-1228.4.2.8.7.2.1. Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske, Komisija za nacionalne manjine 1953.-1967., Matica iseljenika Hrvatske 1956.-1967. (HR-HDA-1228.4.2.8.7.2.1.  the Socialist Alliance of the Working People of Croatia, Commission for National Minorities 1953.-1967., Emigrant Foundation of Croatia 1956.-1967.)
7. Kraljević, Iva. “Matica iseljenika Hrvatske 1964. – 1968.” („Emigrant Foundation of Croatia 1964 -1968“). Časopis za suvremenu povijest, 41 (2009) 1: 71–92.
8. Kraljević, Iva. “Većeslav Holjevac – predsjednik Matice iseljenika Hrvatske 1964. -1968.” (Većeslav Holjevac –  President of Emigrant Foundation of Croatia 1964 -1968). Magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu, 2007.
9. Spehnjak, Katarina. “Većeslav Holjevac u političkim događajima 1967. godine” („Većeslav Holjevac in political events in 1967“). Časopis za suvremenu povijest 32 (2000) 3: 567–596.