Lokacija

• Zagreb Trg Marka Marulića 21, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• hrvatski

Naziv zbirke 

• Ideološka komisija Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (1956. - 1965.)

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Zbirka kroz mnoštvo dokumenata jasno oslikava ulogu Saveza komunista Hrvatske (SKH), tj. njegove Ideološke komisije kao krucijalnog faktora u nadzoru i usmjeravanju kulturnog stvaralaštva (umjetnosti, književnosti, filmu), medija (tisku, radiju i televiziji) te ideološkog djelovanja u prosvjeti i znanosti u Hrvatskoj. Kulturnom su se opozicijom smatrala sva djelovanja koji nisu bila u skladu s partijskim smjernicama i ideološkom linijom, a u zbirci se kroz partijske dokumente spominju primjerice „malograđanština“ te „zapadnjačko shvaćanje slobode i demokracije“, kao i neshvaćanje pravilne političke linije ili nedostatak socijalističkog stava.

  Komunistička partija Hrvatske (KPH), odnosno SKH kao dio Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) bila je u razdoblju socijalizma u Jugoslaviji i Hrvatskoj (1945. – 1990.) jedina i vladajuća politička stranka čiji su članovi zauzimali vodeće pozicije na svim poljima državnog i društvenog života. Sprega partijskih tijela te javne uprave, sudstva i represivnog aparata u to je vrijeme bila sama po sebi razumljiva, a neograničena je moć SKJ/SKH bila neupitna. Centralni komitet (CK) KPH/SKH bio je najviše tijelo KPH/SKH između dvaju kongresa, upravljao je nižim partijskim organizacijama u Hrvatskoj te preko mnogih radnih tijela usmjeravao aktivnosti u cjelokupnom društvu. Jedno od njegovih radnih tijela bila je i Ideološka komisija koja je, uz promjene naziva, djelovala do 1990., no ovdje će se obraditi njen rad u razdoblju od 1956. kada je formirana, pa do 1965. kada je reorganizirana i privremeno podijeljena na nekoliko komisija.
  Iako je djelovanje Saveza komunista na polju ideologije kroz njegova radna tijela i u razdoblju nakon 1965. pa sve do 1990. nesumnjivo važno, zbog prevelike opširnosti gradiva otpisat će se  rad ove Komisije u jednom vremenskom razdoblju.
  Slijedom osnutka Komisije za ideološka pitanja CK SKJ u svibnju 1955., krajem travnja 1956. osnovana je i Komisija za ideološki rad CK SKH. Očito je partijsko vodstvo nakon ukidanja Komisija za agitaciju i propagandu 1952. i kratkog razdoblja postupne demokratizacije, uvidjelo ponovnu potrebu za formiranjem tijela unutar Saveza komunista koje bi nadziralo svekoliko ideološko djelovanje na saveznoj i na republičkim razinama.

  Tijekom promatranog razdoblja Komisija je mijenjala naziv – najprije se zvala Komisija za ideološka pitanja, a od 1961. do 1965. Ideološka komisija CK SKH što je bio i njezin najčešće korišteni naziv. Komisija za ideološka pitanja CK SKH bila je sastavljena od više članova CK SKH-a, a na čelu se nalazio predsjednik. Sastav Komisije nije ostao jednak za cijelo razdoblje njezina djelovanja, već su se pojedini članovi mijenjali. Članovi su ujedno bili zaposleni u najvažnijim republičkim upravnim i sudskim tijelima, obrazovnim i društveno-političkim organizacijama, ustanovama te medijima.

  Komisija je bila svojevrsni sljednik Komisije za agitaciju i propagandu, a njezina je nadležnost obuhvaćala praćenje sveukupnog ideološkog djelovanja u Hrvatskoj analizom pojava iz svih područja društvenog života te predlaganje Centralnom komitetu SKH zauzimanja odgovarajućih stavova prema njima. Tu je potpadala kultura (film, književnost, umjetnost), prosvjeta (osnovno, srednje i visoko školstvo), znanost, sport, mediji (tisak, radio i televizija), djelovanje vjerskih zajednica, poglavito Katoličke Crkve te njihov odnos s državom, marksističko obrazovanje članstva SK, ali i kadrova u mreži ustanova pod njihovom kontrolom. Zadatak Komisije bio je i suzbijanje inozemne propagande od strane oba hladnoratovska bloka te praćenje isticanja nacionalnih posebnosti.

  Po potrebi, Komisija je osnivala grupe za razmatranje pojedinih pitanja iz svoje djelatnosti. Grupe su obično djelovale u razdobljima od po pola godine ili duže kao pomoćna tijela Komisije, a njihov se sastav mijenjao i nadopunjavao. Grupe su osnivane i za razradu raznih tema s područja ideološko-političkog djelovanja kao pripreme za kongrese SKH i SKJ.

  Partijske direktive su iz centra na niže razine prenošene djelovanjem same Komisije na razne načine – održavanjem tematskih sastanaka Komisije u proširenom sastavu, sastanaka aktiva komunista pojedinih struka, savjetovanja, javnih tribina te sudjelovanjem na sastancima drugih organizacija i ustanova. Komisija je ideološko djelovanje prema široj javnosti organizirala i preko radničkih i narodnih sveučilišta. U širem smislu, provedba partijskih uputa i direktiva vršila se preko masovnih organizacija – Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH), Narodne omladine Hrvatske (NOH) te sindikata među kojima je SKH naročito blisko surađivao sa SSRNH kao krovnom društveno-političkom organizacijom koja je u svom sastavu imala više kolektivnih članova.

  Također, putem gore spomenutih grupa Komisije, ostvarivani su direktni kontakti s kulturnim djelatnicima, a članovi su grupa praćenjem publikacija te umjetničkih ostvarenja stjecali uvid u idejna pitanja kulture. Članovi grupa su, uz to, koordinirali kontakte te dobivali materijale od srodnih komisija SSRNH, CK NOH-a, Sveučilišnog komiteta, Prosvjetnog sabora, Društva književnika, Društva novinara, Ureda za informacije, Savjeta za kulturu i nauku, Savjeta za prosvjetu itd. SKH je uvijek vodio računa o tome da u svim važnim, u ovom slučaju, kulturnim i znanstvenim ustanovama, na ključna mjesta postavi svoje ljude koji će provoditi njihove smjernice.

  Gradivo fonda preuzeto je u Hrvatski državni arhiv (HDA) 1995. (akvizicija 52/1995), nakon odluke Vlade RH kojom je arhiv Instituta za suvremenu povijest, gdje se gradivo do tada nalazilo, pripojen HDA-u. Gradivo CK SKH, pa tako i gradivo ove Komisije, stvarano je unutar partijske organizacije čija se arhiva čuvala u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske (IHRPH), koji od 1990. postaje Institut za suvremenu povijest. Gradivo je arhivistički obrađeno te je, odnedavno, u potpunosti dostupno za korištenje. Naime, gradivo CK SKH, čiji je dio i ova Komisija, sve do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, 4. svibnja 2017. bilo je samo djelomično dostupno za korištenje. Sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97), Pravilniku o korištenju arhivskoga gradiva (NN 67/1999) te primopredajnim zapisnicima između HDA i SDP-a iz 1995. i 2008. za pojedine je cjeline gradiva korištenje bilo ograničeno. Ograničenje se odnosilo na sve dokumente s oznakom povjerljivosti (klasifikacije oznake „povjerljivo“ ili „strogo povjerljivo“ kojima su stvaratelji označili određene dokumente) te na nekoliko kompletnih dokumentacijskih cjelina koji su zbog toga, do nedavno, ostajali nedostupni za javnost. Kada bi istraživači željeli koristiti takvo gradivo, HDA je trebao ishoditi pismenu suglasnost od SDP-a, čiji je odgovor u pravilu bio negativan.

  Gradivo Komisije redovito je korišteno od strane istraživača.

Opis sadržaja

• Gradivo Ideološke komisije CK SKH u 19 kutija (oko deset tisuća dokumenata) čine direktive, upute za rad i okružnice ideoloških komisija CK SKJ i CK SKH, zapisnici i materijali sastanaka Komisije, posebnih sastanaka i savjetovanja u organizaciji Komisije, izvještaji o radu i planovi rada, zapisnici s materijalima sastanaka Ideološke komisije CK SKJ te aktiva komunista pojedinih struka, spisi kotarskih i općinskih komiteta, osnovnih organizacija SKH. Tu su i dokumenti i izvješća društveno-političkih organizacija, ustanova i tijela vlasti, izvještaji, analize i informacije o ustanovama s područja kulture i medija te programi ideološko-političkog rada prosvjetnih i znanstvenih ustanova, kao i programi političkih škola. Gradivo je zanimljivo stoga što je iz njega vidljiv odnos Komisije prema nepodobnom kulturnom i umjetničkom djelovanju u Hrvatskoj. Članovi su Komisije, primjerice, novinarima, književnicima te djelatnicima u kulturnim, umjetničkim i intelektualnim krugovima učestalo zamjerali tzv. „malograđanštinu“, „zapadnjačko shvaćanje slobode i demokracije“, zatim demoraliziranost, besperspektivnost, kritiku politike prema SSSR-u, pričanje reakcionarnih viceva, servilnost prema strancima te putovanja u inozemstvo.

  Kroz gradivo se vidi na koji je način djelovala ideološka komisija CK SKH i koliki je bio njezin utjecaj u sferi ideološkog usmjeravanja sveukupnog kulturnog stvaralaštva te prosvjetnog i znanstvenog rada, kao i djelovanja medija.

Sadržaj

• siva literatura (uobičajena arhivska građa poput brošura, biltena, letaka, izvješća, obavještajnih dosjea, zapisa, radnih dokumenata, zapisnika sa sastanka): 1000-

Imatelji  

• Hrvatski državni arhiv

Vlasnici 

• Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske (CK SKH)
• Hrvatski državni arhiv
• Hrvatski institut za povijest

Dionici u zbirci 

• Šarić, Tatjana

Zemljopisni  opseg zbirke

• nacionalni

Teme

• cenzura
• državni nadzor (razno)
• film
• nezavisno novinarstvo

Osnivači

• Ideološka komisija CK SKH

Datum osnivanja

• 1956

Mjesto osnivanja

• Zagreb, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Ideološka komisija CK SKH

Podupiratelji

• Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Preuzimanje gradiva Ideološke komisije Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske od strane Hrvatskoga državnog arhiva

Reprezentativni primjerci

• Elaborat „Stanje, problemi i programi naučno-istraživačkog rada u društvenim naukama“, 1960.
• Izvještaj o radu Komisije za ideološki rad CK SKH u vremenskom razdoblju od IV. do V. kongresa SKH, 1964.
• Izvještaj za sjednicu Ideološke komisije „O nekim problemima ideološkog rada na Sveučilištu“, 1957.
• Materijali i zapisnik sjednice Ideološke komisije o kulturnim rubrikama dnevnih listova i Radio Zagreba, 1961.
• Stenografski zapisnik sa sastanka Ideološke komisije CK SKH i Komisije za kulturno-prosvjetna pitanja GO SSRNH, 4. lipnja 1956.

Vrsta  pristupa

• potpuno otvoren za javnost

Autor ove stranice

• Šarić, Tatjana

Bibliografija

1. Bonfiglioli, Chiara; Koroman, Boris ur. Socijalizam: izgradnja i razgradnja (Socijalizam na klupi 2015.) (Socialism: the construction and decommissioning (Socialism on the bench). Zagreb i Pula: Srednja Europa i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2017.
2. Duda, Igor. ur. Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma (Making of the Socialist Man. Croatian Society and the Ideology of Yugoslav Socialism). Zagreb & Pula: Srednja Europa i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli,  2017.
3. Goldstein, Ivo. Hrvatska povijest 1918. – 2008. (Croatian history 1918 – 2008). Zagreb: Europapress holding, Novi Liber, 2008. 
4. Horvat, Branko. ABC jugoslavenskog socijalizma (ABC of Yugoslav Socialism). Zagreb: Globus, 1989.
5. HR-HDA-1220.3.3.5. Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske (1941. – 1990.), Ideološka komisija CK SKH (Central Committee of the League of Communists of Croatia 1941 – 1990, Ideological Commission of the Central Committee of the League of Communists of Croatia
6. Koren, Snježana. Politika povijesti u Jugoslaviji (1945. – 1960.): Komunistička partija Jugoslavije, nastava povijesti, historiografija (Politics of History in Yugoslavia (1945 - 1960): Communist Party of Yugoslavia, history teaching, historiography). Zagreb: Srednja Europa, 2012.
7. Najbar-Agičić, Magdalena. Kultura, znanost, ideologija. Prilozi istraživanju politike komunističkih vlasti u Hrvatskoj od 1945. do 1960. na polju kulture i znanosti (Culture, science, ideology. Contributions to the Research of the Policy of the Communist Government in Croatia from 1945th to 1960th in the Field of Culture and Science). Zagreb: Matica hrvatska, 2013.
8. Radelić, Zdenko. Hrvatska u Jugoslaviji 1945. – 1991.: od zajedništva do razlaza (Croatia in Yugoslavia 1945 - 1991: from community to dissolution). Zagreb: Hrvatski institut za povijest [etc.], 2006.
9. Risch, William Jay. Youth and Rock in the Soviet Bloc: Youth Cultures, Music, and the State in Russia and Eastern Europe. Lanham: Lexington Books, 2014.
10. Romijn, Peter; Scott-Smith, Giles; Segal, Joes. Divided Dreamworlds?: The Cultural Cold War in East and West. Amsterdam: Amsterdam University Press, 2012.