Lokacija

• Zagreb Ulica Antuna Gustava Matoša 9, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• hrvatski

Mrežna stranica

• http://sjecanjana20st.hismus.hr/hr/Ostav%C5%A1tine/Grgo%20%C5%A0ore_1236

Naziv zbirke 

• Zbrika Grge Šore o Golom otoku

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• Zbirka Grge Šore nastala je između 1945. i 1998. godine, a opisuje Šorino zatočeništvo na Golom otoku od 1949. do 1953. godine. Prema riječima Dubravke Peić Čaldarović, zbirka sadrži 16 dokumenata pisanih rukom i strojopisom, ali u tri do četiri varijante jer je Šore neprestano dorađivao rukopise. Dokumentacija se sastoji od dnevnika, sjećanja, fotografskih uspomena i dijela službene korespondencije Grge Šore. Hrvatski povijesni muzej je 2000. godine otkupio zbirku Grge Šore od njegova sina Stjepana. Zaposlenica Hrvatskoga povijesnog muzeja Dubravka Peić Čaldarović je inventarizirala zbirku te su njezini dijelovi postali dio internetske izložbe Sjećanja na 20. stoljeće. S obzirom na to da se izložba sastoji od više kronoloških tema, dio zbirke uvršten je u temu Stabilizacija života (zlatno doba) u uvjetima blokovske podjele svijeta, komunističkog režima u Jugoslaviji i kontroverznog jugoslavenskog socijalizma (1945. – 1975.).

  Svjedočanstvo Grge Šore važno je jer daje detaljan opis poslijeratnoga komunističkog logora na Golom otoku. Logor je osnovan 1949. godine prema nalogu jugoslavenskih komunističkih vlasti na čelu s Josipom Brozom Titom. Povod za osnivanje logora bio je sukob između Jugoslavije i Sovjetskoga Saveza koji je počeo u ljeto 1948. godine nakon Rezolucije Informbiroa. Isprva je logor bio središnje mjesto za kažnjavanje informbiroovaca, odnosno svih onih koji su bili skloni Sovjetskom Savezu. Kasnije su pod lažnim optužbama da su informbiroovci u logor zatvarani i oni koje je komunistički režim smatrao neprijateljima sustava, bilo stvarnim ili potencijalnim. (Previšić, 2014: 1 – 6)

  Kroz logor su prošle tisuće zatočenika od kojih su mnogi zbog surovih uvjeta i brutalnih metoda političkoga preodgoja umrli. Informbiroovci su u različitim intenzitetima dovođeni na Goli otok sve do 1956. godine kada su odnosi između Jugoslavije i Sovjetskoga Saveza normalizirani. Nakon 1956. godine logor na Golom otoku je s federalne nadležnosti prešao pod nadležnost Narodne Republike Hrvatske i njezina represivna aparata koji ga je nastavio koristiti za zatvaranje neprijatelja sustava. (Previšić, 2014: 111, 283, 313, 315)

  Uz svjedočanstvo Grge Šore, izložbu Sjećanja na 20. stoljeće čine i svjedočanstva drugih osoba koje su bile žrtve raznih totalitarizama i diktatura koji su pogodili Hrvatsku tijekom 20. stoljeća. Njihova svjedočanstva predstavljaju, odnosno ilustriraju, tipične momente iz burne hrvatske povijesti. Zbirka Grge Šore dostupna je za pregledavanje, uz dozvolu Hrvatskoga povijesnog muzeja. (Intervju s Dubravkom Peić Čaldarović)

Opis sadržaja

• Ostavština Grge Šore koju posjeduje Hrvatski povijesni muzej sadrži 16 dokumenata, dva časopisa i jednu fotografiju. Premda se radi o relativno malom broju dokumenata, dokumenti imaju više desetaka stranica teksta. Šore bi najprije rukom pisao tekst koji bi potom pretipkao strojem. Pretipkani tekstovi nisu potpuno identični jer je Šore često rukom dopisivao podatke, a ponekad čak i lijepio komadiće papira da bi dodao rečenice u već pretipkani tekst. Iako se u nekim detaljima razlikuju, u bitnim stvarima tekstovi su ostali isti. Dokumentacija iz zbirke, na primjeru jednoga od zatočenika, svjedoči o represiji režima prema zagovornicima Rezolucije Informbiroa i svima onima koje je režim smatrao politički opasnima. Dva broja časopisa Danas iz 1988. donose neke od prvih članaka tiskanih u tadašnjoj Jugoslaviji o logoru na Golom otoku.

Sadržaj

• fotografije: 0-9
• publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 0-9
• rukopisi (osobni dokumenti, dnevnici, bilješke, pisma, skice itd.): 10-99

Imatelji  

• Hrvatski povijesni muzej

Vlasnici 

• Hrvatski povijesni muzej

Dionici u zbirci 

• Peić Čaldarović, Dubravka

Zemljopisni  opseg zbirke

• nacionalni

Teme

• preživjele žrtve progona autoritarnih/totalitarnih režima

Osnivači

• Šore, Grgo

Datum osnivanja

• 1983

Mjesto osnivanja

• Seget Donji, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Šore, Grgo

Sakupljači

• Šore, Grgo

Podupiratelji

• Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Akvizicija zbirke o Golom otoku Grge Šore od strane Hrvatskoga povijesnog muzeja, 2000.
• Izložba: Sjećanja na 20. stoljeće, 2017.

Reprezentativni primjerci

• Šore, Grgo, Dnevnik poslova zatočenika Golog otoka, 1951. Rukopis.
• Šore, Grgo. Goli Goli Goli – Istina o Golom otoku, 1983. Rukopis.

Vrsta  pristupa

• potpuno otvoren za javnost

Publikacije o zbirci

• NONE

Dio mreže

• Hrvatski povijesni muzej
• International Council of Museums

Autor ove stranice

• Godić, Darjan

Bibliografija

Kosić, Ivan. 2009. Goli otok: najveći Titov koncentracioni logor (Goli otok: Tito’s Biggest Concentration Camp). Zagreb: Mikrorad; Udruga Goli otok "Ante Zemljar."

Previšić, Martin. 2013. “Broj kažnjenika na Golom otoku i drugim logorima za ibeovce u vrijeme sukoba sa SSSR-om (1948.-1956.)“ (The number of convicts on Goli otok and other Internment camps during the Cominform period, 1948 – 1956), Historijski zbornik 66, no. 1 (2013): 173–193.

Previšić, Martin. 2014. “Povijest informbiroovskog logora na Golom otoku 1949. – 1956.“ Ph.D. dissertation, University of Zagreb.

Peić Čaldarović, Dubravka, interview by Godić, Darjan, September 21, 2018. COURAGE Registry Oral History Collection