Lokacija

• Zagreb Trg Marka Marulića 21, Croatia 10000
  Pokaži na karti

Jezici

• engleski
• hrvatski
• talijanski

Naziv zbirke 

• Ostavština Aleksandra Stipčevića

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

• U razdoblju nakon raspada socijalističke Jugoslavije pojačala su se istraživanja cenzure u bivšim republikama što je bila posljedica pada komunističkoga režima. Društveni povjesničar knjige Aleksandar Stipčević bio je jedan od malobrojnih hrvatskih znanstvenika koji je znanstveno obrađivao temu cenzure. Napisao je o tome nekoliko knjiga, na teorijsko-povijesnoj, ali i na biografskoj razini te je tako progovarao o svom vlastitom iskustvu cenzuriranja tijekom perioda jugoslavenskoga socijalizma (npr. Cenzura u knjižnicama, 1992., O savršenom cenzoru, 1994., Priča o hrvatskom biografskom leksikonu, 1997.).
  
  Stipčevićeva ostavština, koju je u prosincu 2015. Hrvatskom državnom arhivu predala Anđelka Stipčević, odražava ovaj interes jer je 17 od 66 arhivskih kutija bilo posvećeno temi „opće povijesti cenzure“. Stipčevića su kao knjižničara osobito zanimali razni oblici cenzure te je iz hobija izrezivao isječke iz različitih vrsta tiskovina, i domaćih i međunarodnih. U konačnici mu je ova strast prikupljanja informacija omogućila da napiše nekoliko knjiga o temi cenzure. „Sakupljeni materijal se nagomilavao i on [tj. Stipčević] bi ih spremao u mape te organizirao njihov sadržaj. Kada je mapa dovoljno narasla, napisao bi knjigu. Teme su se nametale same od sebe,” napomenula je u razgovoru gospođa Stipčević. (Intervju sa Anđelkom Stipčević)  
  
  Zbirka je značajna i za širu publiku u obrazovnom smislu jer njezina građa iznosi na vidjelo gotovo nevidljive kanale kontrole mišljenja pod komunističkim režimom. Premda jugoslavensko zakonodavstvo službeno nije imalo zakone o cenzuri, građa iz ove zbirke dokazuje da je istina bila suprotna. Štoviše, po Stipčevićevom mišljenju razdoblje komunističke cenzure bilo je najgore u hrvatskoj povijesti: „Svršetak rata i uspostava komunističke vladavine označili su početak nove, I nedvojbeno, najgore faze u cjelokupnoj povijesti cenzure u hrvatskim krajevima. Svi cenzorski postupci koji su se u hrvatskim zemljama primjenjivali u prošlim stoljećima našli su svoje mjesto u cenzorskoj praksi komunista, ali ne nužno i u zakonima koje su donosili tijekom svoje vladavine. Namjerno neki postupci nisu kodificirani zato da bi se „elastičnije“ mogli primjenjivati ideološki kriteriji za ocjenjivanje stupnja ugroze koju znače nečiji spisi i za određivanje represivnih mjera protiv narodnih neprijatelja koji su se s perom u ruci borili protiv najboljeg društvenog uređenja koje je čovjek u dosadašnjoj povijesti ostvario. Pozivanje na ustavna načela o slobodi tiska, na zakone o tisku kojem se jamči potpuna sloboda pisane riječi, bilo je besmisleno, jer je sam Tito govorio da se suci 'ne trebaju držati zakona k'o pijan plota'.“ (Stipčević, 2008: 503)
  
  Zbirka je potpuno otvorena za istraživanje.

Opis sadržaja

• Ostavština Aleksandra Stipčevića sastoji se od 244 fascikla (7 metara), od čega 61 mapa u 14 arhivskih kutija sadrži građu isključivo vezanu za društvenu povijest cenzure.

  Fascikl „Cenzura 1945-1990“ (kutija 1) sadržava opća razmatranja o cenzuri, njezinom zakonodavstvu, i pogotovo građu o posebnosti jugoslavenskoga samoupravnog socijalizma – tiskarima kao cenzorima u Hrvatskoj 1945.  ̶  1990.  s različitim, kronološki poredanim slučajevima u kojima su tiskari sami odlučivali što je štetno za društveni poredak.

  Fascikl „Samizdati“ (kutija 7) posebno je značajna za komparativnu povijest kulturne opozicije jer predstavlja sakupljene slučajeve iz SSSR-a, Čehoslovačke, Poljske, Mađarske, Kine, Litve i Jugoslavije.

  Fascikl „Subverzivnost preko izvoza knjiga“ (kutija 9) sadržava veliku količinu novinskih isječaka o zabrani uvoza „neprijateljskih publikacija“ u Jugoslaviju od 1945. do 1990., te o sudskim postupcima vezanim za kršenje zakona o neprijateljskoj propagandi.

  Fascikl „Obračun s piscima“ važan je jer sadržava građu o različitim metodama režimskoga postupanja s disidentskim piscima, npr. njihovo smještanje u institucije za mentalno zdravlje (psihijatrije).

  Čitava kutija 12 posvećena je temi „Čišćenje knjiga“ s popisom zabranjenih knjiga i publikacija (plus jedan film) kronološki položenih u papirnate košuljice za razdoblje od 1945. do 1990.

Sadržaj

• publikacije (knjige, novine, članci, novinski isječci): 500-999
• rukopisi (osobni dokumenti, dnevnici, bilješke, pisma, skice itd.): 100-499

Imatelji  

• Hrvatski državni arhiv

Vlasnici 

• Hrvatski državni arhiv
• Stipčević, Aleksandar

Dionici u zbirci 

• Bukvić, Nenad

Zemljopisni  opseg zbirke

• međunarodni

Teme

• cenzura
• demokratska opozicija
• znanstvena kritika

Osnivači

• Stipčević, Aleksandar

Mjesto osnivanja

• Zagreb, Croatia
  Pokaži na karti

Stvaratelji sadržaja

• Stipčević, Aleksandar

Sakupljači

• Stipčević, Aleksandar

Podupiratelji

• Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Važni događaji iz povijesti zbirke

• Publikacija: Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata, vol. 3, 2008. Knjiga.
• Donacija ostavštine Aleksandra Stipčevića Hrvatskom državnom arhivu, 2015.

Reprezentativni primjerci

• Krtalić, Ivan. Slučaj Ciguli Miguli. Vjesnik, 1989. Novinski isječak.
• Ukida se verbalni delikt, Večernji list, 26. siječnja 1990. Novinski isječak.

Vrsta  pristupa

• potpuno otvoren za javnost

Autor ove stranice

• Shek Brnardić, Teodora

Bibliografija

Stipčević, Aleksandar. Priča o hrvatskom biografskom leksikonu [The Story on the Croatian Biographical Lexicon]  (Zagreb: Matica hrvatska, 1997).

Bukvić, Nenad, interview by Shek Brnardić, Teodora , May 10, 2016. COURAGE Registry Oral History Collection

Stipčević, Anđelka, interview by Shek Brnardić, Teodora , May 04, 2016. COURAGE Registry Oral History Collection