Lokacija

Zagreb Trg Marka Marulića 21, Croatia 10000
Pokaži na karti

Jezici

engleski
hrvatski
njemački
slovenski
srpski

Naziv zbirke

HR-HDA-1561. Služba državne sigurnosti Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove Socijalističke Republike Hrvatske. Dosjei građana.

Povijest zbirke i kulturne aktivnosti

Zbirka sadrži oko 68 800 dosjea osoba formiranih u Službi državne sigurnosti Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove SRH, civilne sigurnosno-obavještajne službe u Hrvatskoj u razdoblju 1946. – 1990. godine. Njezin sadržaj u potpunosti je relevantan za teme kulturne opozicije. Dokumentira metode rada jugoslavenskih tajnih službi, razmjere obavještajne i protuobavještajne djelatnosti te državne represije prema pojedincima u zemlji i inozemstvu u tom razdoblju, kao i grupama/organizacijama u koje su bili uključeni. Na osnovi dokumenata sadržanih u zbirci, do sada je objavljeno više znanstvenih radova i publikacija.

Služba državne sigurnosti pratila je i nadzirala sve osobe u zemlji i inozemstvu čije je djelovanje ocijenjeno opasnim za politički i sigurnosni sustav države. Među skupinama praćenih osoba mogu se izdvojiti funkcionari bivših građanskih stranaka, pripadnici ustaškog režima, pristalice rezolucije Informbiroa, pripadnici odmetničkih grupa, pripadnici masonskih organizacija, prebjezi preko državne granice, a zamjetan broj dosjea odnosi se i na pripadnike vjerskih zajednica, političke emigrante, sudionike Hrvatskoga proljeća, druge političke i intelektualne disidente, odnosno sve one koje je vlast smatrala nekim oblikom opozicije.

Prema Pravilima Službe koje je 1967. godine donio savezni sekretar za unutrašnje poslove, dosjei osoba formirali su se kada bi se ustanovilo „da određeno lice tajno i organizovano neprijateljski deluje i sadrži podatke o takvoj delatnosti, kao i o radu službe državne bezbednosti“. Za pojedine osobe zaposlene u stranim institucijama u Jugoslaviji bilo je moguće ustrojiti dosje i prije pribavljanja takvih podataka, o čemu je odlučivao voditelj nadležne organizacijske jedinice u saveznoj, odnosno republičkoj Službi državne sigurnosti (točka 49) („Pravila Službe državne bezbednosti”, u: Leljak 2016, str. 398). Prema daljnjim odredbama tih Pravila, materijali koji su se odlagali u dosjee klasificirali su se na materijale trajne i materijale vremenski ograničene uporabne vrijednosti. Klasifikacija se u pravilu utvrđivala prilikom izrade ili primitka materijala. U siječnju svake godine provodila se revizija cjelokupne dokumentacije, pri čemu su se nepotrebni materijali trebali komisijski uništavati, uz komisijski zapisnik (točka 55) („Pravila Službe državne bezbednosti”, u: Leljak 2016, str. 399-400). Za dosjee i druge materijale trajne vrijednosti na kojima je završen ili na duže vrijeme prekinut rad, bilo je određeno da se čuvaju u arhivu Službe državne sigurnosti (točka 56) („Pravila Službe državne bezbednosti”, u: Leljak 2016, str. 400).

Zbirka je u Hrvatski državni arhiv u Zagrebu pristigla na osnovi službenih preuzimanja od javnih tijela u više navrata tijekom razdoblja 1991. – 2015. (najviše od Ministarstva unutarnjih poslova RH, manjim dijelom od Protuobavještajne agencije i Sigurnosno-obavještajne agencije, te dosjea Hebrang od Ureda predsjednika RH).

Teško je reći koliko je zbirka dosjea u Hrvatskome državnom arhivu cjelovita, odnosno, postoje li dosjei koji u Arhiv nisu predani ili su pak uništeni. Naime, Hrvatskome državnom arhivu nisu predane izvorne evidencije osoba koje je Služba pratila i/ili za njih formirala dosjee, već samo naknadno izrađeni popisi onih dosjea koji su u Arhiv stvarno i predani. O toj temi dosta se govori u hrvatskim medijima, posebno nakon „otvaranja zbirke” uslijed izmjena arhivskoga Zakona iz svibnja 2017. godine. Primjerice, u tekstu iz srpnja 2017., novinar Darko Hudelist navodi kako je „oko 2 000 osobnih dosjea građana Služba, nakon 1990., zadržala za sebe, i to iz profesionalno-operativnih razloga.” Navodi dalje kako je riječ „o dosjeima ljudi bliskih Službi, političara iz najužeg državnog vrha, pojedinih osoba iz javnog i kulturnog života itd.” (Hudelist, Darko. 2017. „Kako je politički očišćen državni arhiv. Hrvatski državni arhiv prepun je 'rupa' koje ni novi zakon ne može zakrpati“. Jutarnji.hr, 23. srpnja). U razgovoru za Jutarnji list u studenome 2017. godine, Smiljan Reljić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i ravnatelj Službe za zaštitu ustavnog poretka u razdoblju 1992. – 1997., govorio je o tome kako se devedesetih godina s dijelom dosjea „manipuliralo i pokušalo manipulirati“. Naveo je i podatak da je „iz SZUP-a bilo izneseno 406 dosjea ljudi koji su imali političko značenje u vremenima prije devedesetih.“ Kako se navodi dalje u tom tekstu, „nije želio govoriti tko je iznio dosjee i kako se to činilo” (Toma, Ivanka. 2017. „Slučaj Vladimira Šeksa: razgovarali smo s bivšim šefom službe nastale transformacijom UDBE“. Jutarnji.hr, 27. studenoga).

Također treba naglasiti da se ovoj zbirci, kao i drugim cjelinama dokumenata nastalim u okviru djelovanja društveno-političkih organizacija i tijela represivnog aparata do 1990. godine, općenito pridaje velik značaj u hrvatskome javnome prostoru, tj. naglašava se njihova važnost u suočavanju s poviješću jugoslavenskog komunističkog režima. Osim u stručnim (akademskim) krugovima, ti su dokumenti često spominjani u dnevno-političkim raspravama. To ilustriraju brojne medijske izjave i naslovi koji govore o „ratu oko dosjea“, „manipuliranju arhivom Udbe” (Jurasić, Marinko. 2017. „'Tko manipulira arhivom Udbe? Pitajte one kadrove koji su upravljali bivšim, a prikrili se u ovom sustavu'”. Vecernji.hr, 23. ožujka), „tajnama državnog arhiva” (Zagrebacki.hr. 11. lipnja 2017. „Tajne državnog arhiva: Dostupno 60.000 dosjea Udbe – nedostaje popis suradnika”), problemu „izjednačavanja žrtvi i udbaša” (Hrvatska demokratska zajednica. 24. ožujka 2017. „Tražimo da se otvore komunistički arhivi, ali ćemo dotjerati Mostov zakon koji izjednačava žrtve i udbaše!“.) i sl.

Većina dokumenata izvorno je u Službi državne sigurnosti bila označena stupnjevima tajnosti. U rujnu 2015. godine svi su dokumenti deklasificirani. Izmjenama arhivskoga Zakona iz svibnja 2017. godine, dokumenti su utvrđeni dostupnima javnosti, u pravilu bez posebnih ograničenja.

Opis sadržaja

Zbirka sadrži oko 68 800 dosjea formiranih u tijelima OZNE, UDBE i Službe državne sigurnosti u razdoblju 1945. – 1991., u okviru praćenja i nadziranja osoba čije je djelovanje ocijenjeno opasnim za politički i sigurnosni sustav države. Zamjetan broj dosjea odnosi se na pripadnike vjerskih zajednica koje su komunističke vlasti smatrale svojim opozicijskim organizacijama. Tako sadrži dosjee zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca, kardinala Franje Kuharića, splitsko-makarskog biskupa Kvirina Klementa Bonefačića, krčkog biskupa Josipa Srebrnića, hvarsko-bračko-viškog biskupa Mihovila Pušića, senjsko-modruškog biskupa Viktora Burića, evangeličkog biskupa Filipa Poppa i njegovog sina Edgara Poppa, te dosjee svećenika i vjerskih službenika raznih drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj. Također, sadrži i dosjee važnih kulturnih i političkih emigranata poput Bogdana Radice, Nikole Čolaka i drugih. Tu je i velik broj dosjea pripadnika hrvatskog nacionalnog pokreta (Hrvatsko proljeće) poput dosjea Dražena Budiše, Ivana Zvonimira Čička, Šime Đodana, Vlade Gotovca, Petra Šegedina, Marka Veselice i drugih. Sadrži i dosjee drugih političkih i intelektualnih disidenata, odnosno svih onih koje je vlast smatrala nekim oblikom opozicije.

U dosjeima su sadržani različiti biografski podatci, kronologije djelovanja praćenih osoba, kaznene prijave, zapisnici o saslušanjima, presude i druge odluke sudova, tzv. službene zabilješke operativaca o razgovorima s trećim osobama o praćenoj osobi, izvještaji o kretanju osoba u zemlji i inozemstvu, periodične informacije o djelovanju i ponašanju osoba, bilješke telefonskih razgovora i pisama i sl.

Dio dosjea sačuvan je u papirnatom obliku, a dio na mikrofišu. Po zaprimanju zahtjeva korisnika, dosjei se snimaju i u pravilu daju na korištenje u digitalnom obliku. Ukupna količina gradiva zbirke je oko 134 d/m. Postoji poimenični popis svih dosjea koji su predani u Hrvatski državni arhiv.

Sadržaj zbirke u potpunosti je relevantan za teme kulturne opozicije. Dokumentira metode rada jugoslavenskih tajnih službi, razmjere obavještajne i protuobavještajne djelatnosti te državne represije prema pojedincima u zemlji i inozemstvu u tom razdoblju, kao i grupama/ organizacijama u koje su bili uključeni. Na osnovi dokumenata sadržanih u zbirci, do sada je objavljeno više znanstvenih radova i publikacija.

Sadržaj

siva literatura (uobičajena arhivska građa poput brošura, biltena, letaka, izvješća, obavještajnih dosjea, zapisa, radnih dokumenata, zapisnika sa sastanka): 1000-

Imatelji

Hrvatski državni arhiv

Vlasnici

Zemljopisni opseg zbirke

međunarodni

Teme

Važni događaji iz povijesti zbirke

Reprezentativni primjerci

Vrsta pristupa

potpuno otvoren za javnost

Autor ove stranice

Bukvić, Nenad

Bibliografija

Angeleski, Z. 2015. „Svog sam oca doživljavala kao tatu, ali i kao heroja“. GlasIstre.hr, 8. prosinca. Pristup ostvaren 2. ožujka 2018.

Direktno.hr. 11. prosinca 2015. „Banac: Preskaču se ključna pitanja o Gotovcu, posebno u vezi komunizma“. Pristup ostvaren 2. ožujka 2018.

Habek, Miroslav Edvin. 2017. „Tajna državnog arhiva: Dostupno 60.000 dosjea Udbe – nedostaje popis suradnika“. Zagrebacki.hr, 11. lipnja. Pristup ostvaren 6. listopada 2017.

Heđbeli, Živana. 2011. Institucije državne uprave Republike Hrvatske od osamostaljenja do članstva u Europskoj uniji. I. dio 1990. – 2004. Zagreb: Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću.

Hrvatska demokratska zajednica. 24. ožujka 2017. „Tražimo da se otvore komunistički arhivi, ali ćemo dotjerati Mostov zakon koji izjednačava žrtve i udbaše!“. Pristup ostvaren 6. listopada 2017.

Hrvatski biografski leksikon online. „Gotovac, Vlado“. Pristup ostvaren 2. ožujka 2018.

Hr.wikipedia.org. „Vice Vukojević“. Pristup ostvaren 2. ožujka 2018.

Hudelist, Darko. 2015. „Vice Vukojević 'Liberali su nanijeli više štete novoj hrvatskoj državi nego komunisti'“. Jutarnji.hr/Globus, 3. lipnja. Pristup ostvaren 2. ožujka 2018.

Hudelist, Darko. 2017. „Kako je politički očišćen državni arhiv. Hrvatski državni arhiv prepun je 'rupa' koje ni novi zakon ne može zakrpati“. Jutarnji.hr, 23. srpnja. Pristup ostvaren 28. veljače 2018.

Jurasić, Marinko. 2017. „'Tko manipulira arhivom Udbe? Pitajte one kadrove koji su upravljali bivšim, a prikrili se u ovom sustavu'”. Vecernji.hr, 23. ožujka. Pristup ostvaren 28. veljače 2018.

Mikuličin, Ivana. 2017. „Rat oko dosjea 'Bez obzira na Mostov zakon o arhivima Udbe, u saborsku proceduru ide naš prijedlog zakona'“. Jutarnji.hr, 25. svibnja. Pristup ostvaren 6. listopada 2017.

Kovačević, Anto. 2012. Čovjek i njegova sjena. Zagreb: Kigen

Marijačić, Ivica. 2015. „Vice Vukojević: Udba me je pratila 35 godina, 14 puta hapsila, robijao sam u 13 zatvora“. Maxportal.hr, 23. ožujka. Pristup ostvaren 2. ožujka 2018.

Mikšić, Diana. 2015. „HR-HDA-1561 Služba državne sigurnosti Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove Socijalističke Republike Hrvatske“. U: Iseljeništvo. Vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnog arhiva, Zagreb: Hrvatski državni arhiv, str. 405-415.

Mikšić, Diana. 2016. „HR-HDA-1561 Služba državne sigurnosti Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove Socijalističke Republike Hrvatske“. U: Prvi svjetski rat. Vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnog arhiva, Zagreb: Hrvatski državni arhiv, str. 175-179.

Ministarstvo unutarnjih poslova RH. Lipanj 2016. „Godišnje izvješće o radu za 2015. godinu“. Pristup ostvaren 22. rujna 2017.

„Pravila Službe državne bezbednosti (SSUP, 1967. godine)”. U: Leljak, Roman. 2016. Predpisi o metodah in sredstvih dela Udbe in Kosa = Propisi o metodama i sredstvima rada Udbe i Kosa 1944. – 1990. Radenci: Društvo za raziskovanje zgodovine.

Proleksis enciklopedija online. „Gotovac, Vlado“. Pristup ostvaren 2. ožujka 2018.

Radelić, Zdenko. 2015. „KPJ i sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj (1941.-1951.)“. Historijski zbornik (Zagreb), 68, br. 1, str. 73-105.

Sigurnosno-obavještajna agencija. „Služba za zaštitu ustavnog poretka“. Pristup ostvaren 24. travnja 2017.

Sigurnosno-obavještajna agencija. „Protuobavještajna agencija“. Pristup ostvaren 22. rujna 2017.

Sigurnosno-obavještajna agencija. „Sigurnosno-obavještajna agencija“. Pristup ostvaren 22. rujna 2017.

Sigurnosno-obavještajna agencija. 2016. „Javno izvješće 2016“. Pristup ostvaren 27. travnja 2017.

Sigurnosno-obavještajna agencija. 2017. „Javno izvješće 2017“. Pristup ostvaren 21. rujna 2017.

Sigurnosno-obavještajna agencija. 25. rujna 2015. „SOA predala arhivsko gradivo bivše Službe državne sigurnosti Hrvatskom državnom arhivu“. Pristup ostvaren 27. travnja 2017.

Spehnjak, Katarina i Tihomir Cipek. 2007. „Disidenti, opozicija i otpor – Hrvatska i Jugoslavija 1945. – 1990.“. Časopis za suvremenu povijest (Zagreb), 39, br. 2, str. 255-297.

Toma, Ivanka. 2017. „Slučaj Vladimira Šeksa: razgovarali smo s bivšim šefom službe nastale transformacijom UDBE“. Jutarnji.hr, 27. studenoga. Pristup ostvaren 28. veljače 2018.

Vecernji.hr. 23. ožujka 2017. „'Tko manipulira arhivom Udbe? Pitajte one kadrove koji su upravljali bivšim, a prikrili se u ovom sustavu'“. Pristup ostvaren 6. listopada 2017.

Zagrebacki.hr. 11. lipnja 2017. „Tajne državnog arhiva: Dostupno 60.000 dosjea Udbe – nedostaje popis suradnika”. Pristup ostvaren 28. veljače 2018.

Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, Narodne novine RH, br. 79 i 105, 2006.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Narodne novine RH, br. 46, 2017.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima, Narodne novine RH, br. 19, 1991.

Zoričić, Filip. 2015. „Vlado Gotovac, rođen na današnji dan“. Regionalexpress.hr, 18. rujna. Pristup ostvaren 2. ožujka 2018.

COURAGE

povezivanje zbirki

68 000 dosjea Službe državne sigurnosti za Hrvatsku